Očuvana priroda i okoliš, kao temeljna pretpostavka proizvodnje raznolike, zdrave i sigurne hrane, daju Hrvatskoj prednost nad drugim razvijenim zemljama.

Zadarska županija prostire se na raznolikom prirodnom području koje obuhvaća otoke, obalu i Ravne kotare te dio Bukovice, južnih padina Velebita i Like. Ravni kotari, uz obalu, predstavljaju najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone prisutne su na relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime te planinsko područje. To omogućuje proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina prometnica i tržišta, vrlo su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivreda – posebno uzgoj maslina i proizvodnja visokokvalitetnog maslinova ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo te ribarstvo s marikulturom – imaju dugu i bogatu tradiciju na području Zadarske županije. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostrani i bogati akvatorij), s jedne strane, te sektor turizma kao potencijalno značajno tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji zasigurno jamče daljnji uspješni razvoj poljoprivrede i ribarstva te njihovih pratećih djelatnosti kao značajnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja na području Zadarske županije.

Prema kriteriju OECD-a na regionalnoj razini, Zadarska županija spada u ZNAČAJNO RURALNE REGIJE s 15 do 50 % stanovništva koje živi u lokalnim ruralnim područjima. Od ukupnog broja stanovnika županije, 48 % stanovništva živi u ruralnim područjima. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Zadarska je županija spadala u pretežito ruralne regije s više od 50 % stanovništva u ruralnim područjima.

Klima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Na području Zadarske županije nekoliko je vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima uz značajne temperaturne fluktuacije, značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i na planinskom području.

Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuju visina, utjecaj mora i drugi čimbenici. Godišnje količine oborina kreću se od 800-900 mm na područjima južnih otoka (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka s 900-1100 mm do 1200-2300 mm u Lici i na planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851 mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57%. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom razdoblju, razvidni su vrlo promjenjivi klimatski parametri.

Središnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2 ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji je srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4 ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.

Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području iznosi: 71,5 % na području Like i oko 79 % na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) 66% do 72 %. Visoka vlažnost zraka uobičajena je za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Područje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

Prosječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih i 96 oblačnih dana. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, u godišnjem prosjeku 320-350 kcal/cm²/danu.

U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu, rasprostranjeno na 33,3% ukupnih površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3 % površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s udjelom od 9,5%. Tla Zadarske županije vrlo su različita po fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalnokoluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija su obilježja dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina obuhvaća kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. I na koncu, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno-glejno tlo, vertično tlo) s odgovarajućom dubinom, ali nažalost s nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Na području Zadarske županije u 2019. godini u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava bilo je upisano 8.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. ARKOD sustav sastavni je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim zemlje članice Europske unije dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Sustav uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu razvrstane su u sljedeće kategorije: oranica, staklenici na oranici, livada, krški pašnjak, vinogradi, iskrčeni vinogradi, maslinik, voćnjak, rasadnik, miješani trajni nasadi, ostale vrste upotrebe zemljišta, privremeno neodržavane parcele.
Struktura poljoprivrednih zemljišta u Zadarskoj županiji pokazuje da najveću površinu od 20.594,71 ha zauzimaju krški pašnjaci, što čini 53,8% ukupnih poljoprivrednih površina županije. Slijede oranice koje prekrivaju 6.084,02 ha površine odnosno 15,9% ukupne poljoprivredne površine, livade se prostiru na 4.411,47 ha ili 11,5 %, a maslinici na 3.243,68 ha ili 8,5 % ukupne poljoprivredne površine. Voćnjaci zauzimaju 4 % poljoprivrednih površina odnosno 1.621,68 ha, a vinogradi pak svega 1.508,66 ha ili 3,9 % ukupnih poljoprivrednih površina. Mješoviti trajni nasadi prekrivaju površinu od 244,62 ha što je tek 0,63 % ukupnih poljoprivrednih površina.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Područje Zadarske županije ima idealne klimatske i pedološke uvjete za biljnu proizvodnju. Ovo područje njeguje dugu tradiciju u uzgoju voća (višnja maraska, breskva, nektarina, bajam, trešnja, smokva i jabuka), povrća, kako na otvorenom, tako i u zaštićenom prostoru, maslina te vinove loze. Područje Ravnih kotara sadrži 30% obradivog poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji te ima veliki potencijal za intenzivniju proizvodnju i prihod. To je područje s preko 2500 sati grijanja sunca godišnje, što ga svrstava u najvedrije hrvatske krajeve. Ti uvjeti omogućuju dulju vegetaciju termofilnih kultura i proizvodnju zimskog povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru.

Ratarske kulture u ovom kraju imaju značajnu ulogu kako zbog uzgoja radi prehrane ljudi i životinja, tako i zbog plodoreda kojima se postižu optimalni učinci u povrćarstvu. Od ukupnih površina kraških polja u budućnosti se za ratarsko-povrtlarske kulture može računati na 6000 ha zemljišta. Nedostatak sustava navodnjavanja uvelike otežava ratarsku proizvodnju budući da te biljke imaju velike potrebe za vodom.
Žitarice se, u Zadarskoj županiji, uzgajaju na ukupnoj površini od 1203,46 ha. Žitarice koje se uzgajaju u županiji su: heljda, ječam jari, ječam ozimi, kukuruz, kukuruz šećerac, kukuruz kokičar, pšenica jara, pšenica ozima, tritikale jare, tritikale ozime, tvrda pšenica jara, tvrda pšenica ozima, zob jara i zob ozima. Najveću površinu (30%) zauzima uzgoj kukuruza, slijedi ječam ozimi koji prekriva ukupno 21,7 % površina, pšenica ozima prekriva 20,8 % ukupnih površina i ječam jari koji zauzima 18,7 % ukupnih površina.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2019. godinu, ukupne površine u Zadarskoj županiji na kojima se uzgajaju različite povrtne kulture iznose 1304 ha. U uzgoju povrća na području Zadarske županije, prema ukupnim površinama na kojima se uzgajaju, zastupljene su sljedeće kulture: artičoka, batat, blitva, bob, brokula, buča, bundeva, celer, češnjak, cikla, cvjetača, endivija, grah, grašak, kelj, koraba, krastavci, krumpir, kupus, luk, matovilac, mrkva, paprika, patlidžan, peršin, poriluk, radič, rajčica, rikula, rotkvica, salata, slanutak, špinat, tikvice. Tablica (dolje) prikazuje koliku površinu zauzima pojedina povrtna kultura. Najveća površina nalazi se pod miješanim povrtnim kulturama i ona iznosi 740,01 ha, što je 56,7 % ukupne površine pod povrtnim kulturama. Slijedi proizvodnja mrkve (139 ha) na 10,6 % površina te krumpira koji se uzgaja na 127,22 ha ili 9,7 % površine. Krumpir se 2015. godine uzgajao na 24 % ukupnih povrtnih kultura, znači da se u posljednje četiri godine bilježi smanjenje površine uzgoja krumpira za 50,5 %. Luk se uzgaja na 41,69 ha, peršin na 39,01 ha, kupus na 29,67 ha, tikvice na 20,83 ha i rajčica na 18,31 ha.

Izvor: APPRRR, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju voćne vrste iznose 1689,23 ha. Na području županije najzastupljenije voćne vrste, prema površinama u ha na kojima se uzgajaju, jesu badem koji se uzgaja na 19,4 % ukupnih površina pod voćnim nasadima, zatim višnja koja se uzgaja na 17,9 % površina, mješoviti voćni nasadi na 15,4 % površina, trešnje na 11,5 % površina, šljive zauzimaju 6,8 % površine te breskve 5,2 % ukupnih površina. Odmah iza bresaka nalaze se lubenice, smokve i jabuke. Usporedbom prethodno navedenog s podacima iz 2015. godine, možemo primijetiti kako je uzgoj badema premašio uzgoj višanja i trešanja. Površine na kojima se uzgaja badem su 50 % veće u odnosu na površine na kojima se uzgajao 2015. godine.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgaja ljekovito bilje iznose svega 298,5 ha. Smilje se uzgaja na 96,5 % ukupnih površina na kojima se uzgaja ljekovito bilje, slijedi lavanda s 2,4 % ukupnih površina, melisa ili matičnjak se uzgaja na 0,9 % površine i  ružmarin na svega 0,2 ha zemljišta. Kamilica, lovor, majčina dušica, gospina trava, trputac i drugo ljekovito bilje se na području Zadarske županije može pronaći u prirodi što ukazuje na činjenicu da je županija pogodna za uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Vinogradarstvo u Zadarskoj županiji ima dugu tradiciju kao važna grana poljoprivredne proizvodnje. Ovo je područje vrlo bogato autohtonim sortama. Vinarstvo je u Zadarskoj županiji u proteklih 10-15 godina doživjelo pravi preporod. I dok su na našem području bili poznati dobri vinogradari, zadnjih nekoliko godina im se sve češće, sasvim opravdano i zasluženo, dodjeljuje i naziv dobrih vinara. Danas ima više od 30 registriranih vinara s oko 100 različitih vina. Zadarska županija je po broju mladih i novozasađenih vinograda vodeća županija u Hrvatskoj.
S obzirom na geografske, pedološke i klimatske prilike, Zadarska županija ima velike mogućnosti u proizvodnji vina. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike Hrvatske, na području županije su tri vinogorja: vinogorje Pag (otok Pag, otok Vir), vinogorje Zadar-Biograd (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Galovac, Sukošan, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Ražanac, Vrsi, Privlaka, Poličnik, Biograd na Moru, otok Pašman, otok Ugljan, otok Dugi otok, otok Silba i ostali otoci zadarske otočne skupine), vinogorje Benkovac-Stankovci (Jasenice, Obrovac, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Polača, Benkovac, Lišane Ostrovičke, Škabrnja).

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Najnoviji podaci iz APPRRR-a govore da je u Zadarskoj županiji 1.452,30 ha vinograda i 1640 subjekata upisanih u Vinogradarski registar. Stvarno stanje je drugačije jer upis u spomenuti sustav nije obvezan, tj. u njega su se upisali samo oni poljoprivredni proizvođači koji za svoju proizvodnju dobivaju poticaje.
Županija od 2019. godine financijski podržava projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze sjeverne Dalmacije” koji provode Agronomski fakultet iz Zagreba i Sveučilište u Zadru na poljoprivrednom dobru u Baštici kako bi se dodatno promovirala proizvodnja autohtonih sorti vinove loze i vina. Ciljevi projekta su prikupiti sve autohtone sorte loze na jednom mjestu, u tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih kotara” te osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju.

Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci tijeska za masline iz rimskoga razdoblja u mjestu Muline na otoku Ugljanu. U Zadarskoj županiji maslina je najbrojnija voćka od čijeg se ploda proizvodi domaće ulje vrhunske kvalitete i arome. Klima Zadarske županije pripada jednoj od varijanti modificirane mediteranske klime koja po glavnim obilježjima odgovara uzgoju masline. U pogledu uvjeta za uzgoj maslina, to se područje može podijeliti u tri zone i to:
1. Otočka zona u koju ulaze svi otoci i uski pojas od Sukošana do Pakoštana i ruba prvih brda
2. Obalna zona koja obuhvaća priobalno područje širine oko 10 km, a polazi od sela Ljubač na sjeveru do Vrane na jugu, i
3. Kopnena zona u koju spadaju ostala područja za uzgoj masline u Zadarskoj županiji

Prema evidenciji u ARKOD sustavu za 2019. godinu, pod nasadima maslina u Zadarskoj županiji upisano je 2.581,57 ha, po čemu ona zauzima treće mjesto među županijama Jadranske Hrvatske.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Broj stabala je tijekom prošlog stoljeća opadao, stari maslinici su se napuštali, a novi se nisu podizali. U zadnjih dvadesetak godina, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede koje je financijskim poticajima omogućilo svim zainteresiranima podizanje novih nasada (limitirajući minimalnu površinu na 0,5 ha), podignuto je više od 773 ha nasada maslina. Od toga je 95 % realizirano na obalnom i kopnenom dijelu županije, a svega 5% na otocima (otok Pašman i Ugljan). Najbrojnija sorta na otočnom području je oblica koja čini preko 75 % svih stabala. Pored oblice na otocima susreće se puljizica (Ugljan), karbunčela, oštrica i drobnica, a posljednjih godina levantinka, lastovka, slivnjača i dužica s kojima se procjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi. Na kopnenom dijelu županije najveći broj stabala maslina nalazi se u okolici Biograda, na vransko-pakoštanskom području, na području grada Benkovca te Obrovca gdje su uz oblicu prisutne i sorte drobnica, krvavica, levantinka, lastovka i karbunčela te introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio, cucco, itrana, ascolana tenera i druge. Osim podizanja novih i obnavljanja starih maslinika na području županije, uočeno je i otvaranje uljara za preradu ploda masline u maslinovo ulje. Znatna novčana sredstava Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave utrošena su u edukaciju maslinara jer samo udruženi (znanje i novac) mogli su obnovu maslinarstva usmjeriti prema rentabilnoj proizvodnji te tržištu ponuditi visoku kvalitetu ulja. Ekološki uvjeti proizvodnje, iskustva iz prošlosti i suvremeni tehnološki proces pokazuju da bi u sektoru maslinarstva mogli podmirivati vlastite potrebe i ujedno osigurati proizvodnju za izvoz.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (plodnost tla, flora i fauna, vode i atmosfera) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede. Na taj način možemo osigurati očuvanje zemlje za buduće naraštaje i konzumaciju kvalitetne hrane. S tim ciljem upućuje se globalni apel poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta da se uključe u jednu od kontroliranih odnosno nadziranih poljoprivrednih proizvodnji, a to su ekološka i integrirana. Većina poljoprivredne proizvodnje na području Zadarske županije odvija se i dalje na konvencionalan način, ali je i sve veći trend prelaska iz konvencionalne na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Od 2013. do 2015. godine, ekološku proizvodnju regulirao je Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, a od 2015. ovu materiju regulira Zakon o poljoprivredi. U siječnju 2020. donesen je novi Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/2020).

Osim državnih poticaja (plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode te plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda), pojedine županije u Hrvatskoj, među kojima i Zadarska županija, stvorile su vlastiti sustav potpore ekološkoj poljoprivredi. Zadarska županija, prilikom davanja potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakom poljoprivredniku koji je ujedno i ekološki proizvođač (upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji) daje dodatnih 20 % na ukupni iznos odobrene potpore.

Prvo ekološko maslinovo ulje u Hrvatskoj proizveo je upravo u Zadarskoj županiji Nikica Žampera, u jesen 2004. godine.

Na području Zadarske županije na dan 17. 1. 2020. registrirana su 253 ekološka proizvođača, a zabilježen je i trend porasta ekoloških proizvođača u posljednjih 5 godina što je vidljivo u donjoj tablici. Broj registriranih ekoloških proizvođača porastao je za 47 % u odnosu na 2015. godinu.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Popis subjekata u ekološkoj proizvodnji; Obrada ZADRA NOVA

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede za 2018. godinu, na području Zadarske županije registrirano je 6750 ha površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, uključujući površine koje se nalaze u prijelaznom razdoblju i one u završenom prijelaznom razdoblju. U završenom prijelaznom razdoblju u 2018. godini nalazi se 1681 ha zemljišta, što je porast od 1 % u odnosu na 2016. godinu, a što predstavlja 2,9 % ukupnih površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj. Površine u prijelaznom razdoblju bilježe porast od 15 % u odnosu na 2016. godinu.

Polovica ekoloških poljoprivrednih površina nalazi se pod trajnim travnjacima (52 %), 44 % ukupnih površina pod trajnim nasadima, a 4 % zauzimaju oranice i vrtovi.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Od ukupnih poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini najveći dio (66 %) otpada na krške pašnjake. Na 9,7 % ukupnih ekoloških površina uzgajaju se žitarice, dok masline čine 9%, ukupnih površina. Površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na kojima se uzgaja krmno bilje čine 6 % ukupnih površina, plemenita vinova loza, badem i smilje zauzimaju po 2 % ukupnih površina.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Uspjeh ekološke proizvodnje ne mjeri se samo kvantitativnim pokazateljima, već i doprinosom u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske (tlo, voda, zrak) i povećanju kvalitete življenja. Prvo je mjerljivo, a drugo neprocjenjivo.

Na području Zadarske županije dominantne grane stočarstva su ovčarstvo i kozarstvo. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2018. godine, u Zadarskoj županiji najviše se uzgajaju ovce i koze, čak 9.780 uzgojno valjanih jedinki. Uzgojem ovaca i koza bavi se 71 uzgajivač. Ukupan broj uzgojno valjanih koza koje se uzgajaju na ovom području iznosi 964. Uzgojem uzgojno valjanih ovaca u Zadarskoj županiji bavi se 62 uzgajivača, dok se uzgojem uzgojno valjanih koza bavi svega 9 uzgajivača. Najveći broj uzgojno valjanih ovaca u 2018. godini uzgajano je upravo u Zadarskoj županiji (8.816 grla).

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada ZADRA NOVA

Također je najviše označenih i registriranih ovaca i koza u Zadarskoj županiji, 52.351 ovca i 6326 koza. U uzgoju ovaca zastupljene su paška ovca, lička pramenka i dalmatinska pramenka. Paška ovca uzgaja se isključivo u Zadarskoj županiji s udjelom od 12,7 % ukupnog uzgoja u Hrvatskoj.                                                                                                  
U uzgoju koza zastupljene su hrvatska šarena koza (12,3 %) i hrvatska bijela koza (0,7 %). Udjel Zadarske županije u ukupnom uzgoju koza u Hrvatskoj iznosi 13 %.
Zadarska županija ima 8 registriranih proizvođača kozjeg mlijeka s udjelom od 6 % od ukupno isporučene količine kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, a vodeća je u Hrvatskoj po broju proizvođača ovčjeg mlijeka (211), s 54,2 % udjela. U otkupu sudjeluje s  čak 31,3 % od ukupno isporučene količine ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj.
U posljednje vrijeme u Zadarskoj županiji raste interes uzgajivača ovaca i koza, ali i proizvođača kravljeg mlijeka za registracijom mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se olakšala proizvodnja i plasman proizvoda, ali i omogućilo dobivanje koncesija na državnim pašnjacima, bitno je potaknuti udruživanje uzgajivača u poljoprivredne zadruge. Budući razvoj stočarstva u Zadarskoj županiji treba biti usmjeren prema razvoju malih farmi, intenziviranju ovčarske i kozarske proizvodnje te boljem iskorištenju kapaciteta pašnjaka.

Na nacionalnoj razini, od ukupno 16 proizvoda čiji su nazivi zaštićeni oznakom izvornosti samo ih je tri s područja Zadarske županije, a to su paška janjetina, paška sol i paški sir. Identificirane ključne autohtone namirnice s područja Zadarske županije su: višnja maraska, plava riba (u zadarskom akvatoriju), maslinovo ulje, ninska sol, šokol, janjetina i jaretina, med, češnjak, crno vino i prošek, dagnja (Novigradska dagnja) i smokva.

Udruga uzgajivača školjkaša “Novigradska dagnja”, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije, započela je postupak zaštite “Novigradske dagnje” oznakom izvornosti.

Prema podacima iz „Gospodarskih kretanja Zadarske županije“ br. 35. (prosinac 2019.), u izdanju Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore , iz bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima), vidljiv je značajan porast ukupne aktive za 33% i povećanje stavki kapitala i rezervi za 26%. Dugoročne obveze su nepromijenjene dok su kratkoročne obveze povećane za 90%. Zaposlenost je porasla za 15%.

Izabrane stavke bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima) za 2017. i 2018. godinu (Broj poduzeća djelatnosti A 01 koja su predala financijska izvješća: 94)

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Strateške smjernice za razvoj hrvatske poljoprivrede donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, a Vlada donosi dokumente za provedbu navedenih strateških smjernica. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za provedbu strateških mjera Vlade RH koje se odnose na poljoprivredni sektor. Ono obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, provodi mjere ruralnog razvoja, koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku s odgovarajućim politikama EU-a te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Zbog velikog opsega poslova u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, zakonom i podzakonskim aktima osnovane su pravne osobe druge razine zadužene za pojedine resore unutar poljoprivrednog sektora, kao što su Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Na razini Zadarske županije ustrojena su prema djelokrugu upravna tijela od kojih je za poljoprivredni sektor najvažniji županijski Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.

Ovaj odjel obavlja upravne i stručne poslove u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja, odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih područja te analitičko-planske i organizacijsko-koordinacijske poslove iz navedenih oblasti. Institucionalnu podršku sektoru poljoprivrede na lokalnoj razini daju još i sljedeće institucije:
1. AGRRA - Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
2. ZADRA NOVA - Agencija za razvoj Zadarske županije
3. Lokalne akcijske grupe

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/19)
Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (NN 62/19)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20)
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/19, 126/19)

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (NN 113/19)
Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/20)

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.

U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet izravne potpore mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).

Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju zadovoljiti niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama kojima se koriste, kao i pri držanju životinja.

Lokalne akcijske grupe (LAG) identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju, donose odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i menadžment. LAG-ovi su često učinkovitiji u poticanju održivog razvoja jer:

- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;
- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i višesektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;
- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanjem pregovaranja i donošenja odluka putem konzultacija i rasprava;
- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.

LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50 % članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20 % su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena.

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj i Ministarstvo poljoprivrede

U Zadarskoj županiji registrirano je 26 poljoprivrednih zadruga (PZ).

Najznačajnije su:

• PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava
• PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske
• PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura
• PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca
• „Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

• „Vrana" d.o.o. Jankolovica - 850 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, 30 ha vinograda, 100 ha površina za vanjsku proizvodnju povrća, 300 ha površina za ratarsku proizvodnju i 10 ha plasteničke proizvodnje
• „PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha (luk, krumpir, kelj, kupus, poriluk i lubenica)
• „Maraska" d.o.o. Zadar - proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske
• „Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)
• „Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 tona godišnje
• „Sirana Gligora“ - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 450 tona godišnje

• Očuvani okoliš i priroda
• Velika raznolikost krajolika
• Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda
• Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje
• Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim potencijalom otvaranja novih radnih mjesta
• Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam
• Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja
• Niski troškovi radne snage
• Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti
• Hrvatski potrošači tradicionalno su orijentirani na domaće proizvode
• Pogodna klima
• Povoljan geografski položaj županije u Europi
• Stabilni makroekonomski pokazatelji
• Novi trendovi u turističkoj potražnji
• Nove ceste i telekomunikacijska mreža

• Pogodna klima
• Povoljan geografski položaj zemlje u Europi
• Stabilni makroekonomski pokazatelji
• Novi trendovi u turističkoj potražnji
• Nove ceste i telekomunikacijska mreža
• Dostupnost obnovljivih izvora energije

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6106 111
Fax: + 385 1 6109 201
https://poljoprivreda.gov.hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6002 700
+385 (0)1 6002 742
Fax: +385 (0)1 6002 851
E-mail: info@apprrr.hr
Web: http://www.apprrr.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek
T: +385 31 275 200
E: hapih@hapih.hr

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: + 385 (0)1 4561 555
Fax: + 385 (0)1 4828 380
Web: www.hgk.hr

Sektor za poljoprivredu: +385 1 456 1644

Hrvatska poljoprivredna komora
Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Tel: 01/6109-809
E-mail: komora@komora.hr