Očuvana priroda i okoliš, kao temeljna pretpostavka proizvodnje raznolike, zdrave i sigurne hrane, daju Hrvatskoj prednost nad drugim razvijenim zemljama.

Zadarska županija prostire se na raznolikom prirodnom području koje obuhvaća otoke, obalu i Ravne kotare te dio Bukovice, južnih padina Velebita i Like. Ravni kotari, uz obalu, predstavljaju najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone prisutne su na relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime te planinsko područje. To omogućuje proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina prometnica i tržišta, vrlo su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivreda – posebno uzgoj maslina i proizvodnja visokokvalitetnog maslinova ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo te ribarstvo s marikulturom – imaju dugu i bogatu tradiciju na području Zadarske županije. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostrani i bogati akvatorij), s jedne strane, te sektor turizma kao potencijalno značajno tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji zasigurno jamče daljnji uspješni razvoj poljoprivrede i ribarstva te njihovih pratećih djelatnosti kao značajnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja na području Zadarske županije.

Klima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Na području Zadarske županije nekoliko je vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima uz značajne temperaturne fluktuacije, značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i na planinskom području.

Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuju visina, utjecaj mora i drugi čimbenici. Godišnje količine oborina kreću se od 800-900 mm na područjima južnih otoka (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka s 900-1100 mm do 1200-2300 mm u Lici i na planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851 mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57%. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom razdoblju, razvidni su vrlo promjenjivi klimatski parametri.

Središnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2 ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji je srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4 ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.

Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području iznosi: 71,5 % na području Like i oko 79 % na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) 66% do 72 %. Visoka vlažnost zraka uobičajena je za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Područje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

Prosječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih i 96 oblačnih dana. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, u godišnjem prosjeku 320-350 kcal/cm²/danu.

U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu, rasprostranjeno na 33,3% ukupnih površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3 % površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s udjelom od 9,5%. Tla Zadarske županije vrlo su različita po fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalnokoluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija su obilježja dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina obuhvaća kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. I na koncu, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno-glejno tlo, vertično tlo) s odgovarajućom dubinom, ali nažalost s nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Na području Zadarske županije u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava evidentirano je približno 8.000 poljoprivrednih gospodarstava prema dostupnim podacima APPRRR-a (2023.). Struktura sektora izrazito je usmjerena na obiteljska gospodarstva, koja čine dominantan oblik proizvodnje u regiji.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava:

• Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG): 7.300–7.500
• Samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva (SOPG): više od 700
• Trgovačka društva: više od 100
• Obrti: više od 50
• Zadruge: više od 20
• Druge pravne osobe: 10.

Poljoprivreda u Zadarskoj županiji predstavlja tradicionalno snažan, ali strukturno fragmentiran sektor s izraženim potencijalom transformacije prema višoj dodanoj vrijednosti i integraciji s turističkim i prehrambenim lancima vrijednosti.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (2023.), obrada: ZADRA NOVA

ARKOD je nacionalni sustav evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj te čini osnovu za provedbu i kontrolu izravnih plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.

Sustav je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS), a vodi ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

ARKOD je prostorni (GIS) registar koji se kontinuirano ažurira na razini pojedinačnih parcela, zbog čega se službeni podaci ne objavljuju uvijek u standardiziranim tabličnim izvještajima po županijama, već kao geografski slojevi i agregirane analize.

Struktura poljoprivrednih površine u Republici Hrvatskoj je struktirana kako slijedi:

• Ukupna poljoprivredna površina u ARKOD sustavu: oko 1,3 milijuna hektara
• Broj ARKOD parcela: oko 1,1 – 1,2 milijuna
• Sustav obuhvaća sve tipove poljoprivredne uporabe zemljišta (oranice, trajni nasadi, livade, pašnjaci).

Zadarska županija raspolaže s oko 65.000 ha poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu te približno 40.000 parcela. Struktura zemljišta karakterizirana je mediteranskim poljoprivrednim modelom s naglaskom na trajne nasade (maslinici i vinogradi), krške pašnjake i obradive površine u Ravnim kotarima.

Na nacionalnoj razini, od ukupno 16 proizvoda čiji su nazivi zaštićeni oznakom izvornosti samo ih je tri s područja Zadarske županije, a to su paška janjetina, paška sol i paški sir. Identificirane ključne autohtone namirnice s područja Zadarske županije su: višnja maraska, plava riba (u zadarskom akvatoriju), maslinovo ulje, ninska sol, šokol, janjetina i jaretina, med, češnjak, crno vino i prošek, dagnja (Novigradska dagnja) i smokva.

Udruga uzgajivača školjkaša “Novigradska dagnja”, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije, započela je postupak zaštite “Novigradske dagnje” oznakom izvornosti.

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Strateške smjernice za razvoj hrvatske poljoprivrede donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, a Vlada donosi dokumente za provedbu navedenih strateških smjernica. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za provedbu strateških mjera Vlade RH koje se odnose na poljoprivredni sektor. Ono obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, provodi mjere ruralnog razvoja, koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku s odgovarajućim politikama EU-a te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Zbog velikog opsega poslova u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, zakonom i podzakonskim aktima osnovane su pravne osobe druge razine zadužene za pojedine resore unutar poljoprivrednog sektora, kao što su Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Na razini Zadarske županije ustrojena su prema djelokrugu upravna tijela od kojih je za poljoprivredni sektor najvažniji županijski Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.

Ovaj odjel obavlja upravne i stručne poslove u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja, odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih područja te analitičko-planske i organizacijsko-koordinacijske poslove iz navedenih oblasti. Institucionalnu podršku sektoru poljoprivrede na lokalnoj razini daju još i sljedeće institucije:

1. AGRRA - Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije

2. ZADRA NOVA - Agencija za razvoj Zadarske županije

3. Lokalne akcijske grupe.

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22, 152/24)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19, 57/22, 136/25)

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19, 18/23)

Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/19, 80/23)

Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (NN 62/19)

Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu (NN 147/25)

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 49/26 )

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (NN 113/19)

Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 110/22).

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.

U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet izravne potpore mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).

Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju zadovoljiti niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama kojima se koriste, kao i pri držanju životinja.

Lokalne akcijske grupe (LAG) identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju, donose odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i menadžment. LAG-ovi su često učinkovitiji u poticanju održivog razvoja jer:

- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;

- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i višesektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;
- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanjem pregovaranja i donošenja odluka putem konzultacija i rasprava;
- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.

LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50 % članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20 % su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena.

Prikaz lokalnih akcijskih grupa na području Zadarske županije

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj i Ministarstvo poljoprivrede

U Zadarskoj županiji aktivne su 43 zadruge.

Najznačajnije su:

PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava

PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske

PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura

PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca

„Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

U Zadarskoj županiji registrirano je 148 zadruga, od toga su 43 aktivne.

Najznačajnije su:

PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava

PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske

PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura

PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca

„Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

Poljoprivredni poslovni subjekti u Zadarskoj županiji

• „Vrana" d.o.o. Jankolovica - 850 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, 30 ha vinograda, 100 ha površina za vanjsku proizvodnju povrća, 300 ha površina za ratarsku proizvodnju i 10 ha plasteničke proizvodnje
• „PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha (luk, krumpir, kelj, kupus, poriluk i lubenica)
• „Maraska" d.o.o. Zadar - proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske
• „Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)
• „Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 tona godišnje
• „Sirana Gligora“ - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 450 tona godišnje.

• Očuvani okoliš i priroda
• Velika raznolikost krajolika
• Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda
• Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje
• Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim potencijalom otvaranja novih radnih mjesta
• Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam
• Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja
• Niski troškovi radne snage
• Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti
• Hrvatski potrošači tradicionalno su orijentirani na domaće proizvode
• Pogodna klima
• Povoljan geografski položaj županije u Europi
• Stabilni makroekonomski pokazatelji
• Novi trendovi u turističkoj potražnji
• Nove ceste i telekomunikacijska mreža.

• Pogodna klima
• Povoljan geografski položaj zemlje u Europi
• Stabilni makroekonomski pokazatelji
• Novi trendovi u turističkoj potražnji
• Nove ceste i telekomunikacijska mreža
• Dostupnost obnovljivih izvora energije.

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6106 111
Fax: + 385 1 6109 201
https://poljoprivreda.gov.hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6002 700
+385 (0)1 6002 742
Fax: +385 (0)1 6002 851
E-mail: info@apprrr.hr
Web: http://www.apprrr.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek
T: +385 31 275 200
E: hapih@hapih.hr

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: + 385 (0)1 4561 555
Fax: + 385 (0)1 4828 380
Web: www.hgk.hr

Sektor za poljoprivredu: +385 1 456 1644

Hrvatska poljoprivredna komora
Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Tel: 01/6109-809
E-mail: komora@komora.hr