Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Kao jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, koja podrazumijeva aktivnosti ribolova, marikulture (uzgoja riba, rakova, školjaka i algi), prerade riba i drugih morskih organizama, ribarstvo je jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Sektor ribarstva čine ribari i proizvođači, prerađivači i distributeri. Uređenje tržišta jedan je od segmenata zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te provedbu propisa EU-a, što je veliki izazov za trgovinu ribom i proizvodima ribarstva.

Obalno područje Zadarske županije, koje uključuje obalni pojas kopna, otoke te, zbog njihova broja i rasporeda, gotovo cijeli akvatorij županije, zasigurno je njezin najznačajniji razvojni resurs. Ribarstvo je tradicionalna djelatnost zadarske obale i otoka i izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Zadarska županija je poznati ribarski kraj čemu pogoduju njegova povoljna klimatska, geomorfološka i biološka obilježja. Početna proizvodnja (dohrana) tuna u Hrvatskoj pokrenuta je upravo u zadarskom akvatoriju zahvaljujući inicijativi kaljskih ribara, koji su tu tehnologiju prenijeli s Pacifika. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru. Prerađivački kapaciteti Mardešića, Omege 3, Mišlova, Cromarisa, Kali tune i Jadran tune zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. U navedenim tvornicama i pogonima proizvodi se konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržišta Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inozemstvu, a o tome svjedoče i podaci o izvozu. Naime, u prvih osam mjeseci 2019., Hrvatska je izvezla svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo na razini ukupnog izvoza u 2018. koji je iznosio 33,9 milijuna eura (3.000 tona). Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).

Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodno tržište prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi", kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva.

U Republici Hrvatskoj ribolovno more obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more te se dijeli na 11 ribolovnih zona prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske („Narodne novine“ 5/11). Ribolovne zone podijeljene su na podzone.

Ribolovne zone i podzone u Republici Hrvatskoj

Unutrašnje ribolovne zone u Zadarskoj županiji su E i F unutar kojih su određene podzone E3, E4, E7 i F1. Karakteriziraju ih plitki kanali koji su pogodni za mrijest i rast ribljih vrsta. Podzone B2 i B3 dio su vanjske ribolovne zone B s većom dubinom koje omogućuju izlov važnih gospodarskih pelagijskih vrsta i u kojima veliki dio plivarica iz cijele Hrvatske obavlja ribolov.

U Registar ribolovne flote Republike Hrvatske upisano je 3107 plovila. Najveći postotak flote (preko 85,5 %) čine plovila manja od 12 metara duljine koja ujedno čine i najveći udio u snazi flote (oko 50 % kW). Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila. Ribolovna flota Zadarske županije ima 448 plovila što je 14,4 % ukupne ribolovne flote RH, 29 % ukupne ribolovne tonaže i 20,4 % kW ukupne snage flote u RH.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: HGK – ŽK Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Prema odredbama Mediteranske uredbe o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje resursa u Sredozemnom moru u okviru zajedničke ribarstvene politike Europske unije, države članice donose planove upravljanja za ribolov koji se obavlja povlačnim mrežama koćama, potegačama otvorenog mora, obalnim mrežama potegačama, okružujućim mrežama plivaricama i dredžama. Sukladno donesenim planovima upravljanja, ribolov navedenim alatima obavlja se prema propisanim mjerama kao što su povećanje selektivnosti alata, smanjenje odbačenog ulova i ograničenje ribolovnog napora. U cilju zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe propisana su prostorno-vremenska ograničenja obavljanja ribolova sitne plave ribe i na području Zadarske županije. Republika Hrvatska je smanjila količinu ulova za više od 30 % u posljednje četiri godine te su gotovo sve unutrašnje ribolovne zone zatvorene za plovila duljine preko 18 metara. Iznimno je dozvoljen ribolov plovilima između 12 i 18 m tijekom točno propisanih razdoblja. Sukladno važećim propisima, ribolov plivaricom srdelarom dozvoljeno je obavljati samo uz važeće odobrenje. Po pojedinom odobrenju za ribolov dopušteno je najviše 20 ribolovnih dana mjesečno, a ukupni broj ribolovnih dana u godini ne smije biti veći od 180. Po pojedinom odobrenju dopušteno je najviše 144 ribolovna dana za ciljani ribolov inćuna i 144 dana za ciljani ribolov srdele. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom kao i ribolov obalnim mrežama potegačama također se obavlja sukladno propisanoj regulaciji, a prema donesenim planovima upravljanja. Dijelovi ribolovnih zona u području Velebitskog, Zadarskog i Pašmanskog kanala kao i područja Paškog i Virskog mosta, zabranjeni su za koćarenje. U cilju zaštite spolno nedoraslih riba i drugih morskih organizama, na snazi je i vremenska zabrana u dijelovima ribolovnih zona B, E i F. Ribolov obalnim mrežama potegačama obavlja se prema strogoj regulaciji i nadzoru, sukladno važećim propisima. U skladu sa zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a sve se više pažnje posvećuje ribolovu pasivnim alatima (small scale fishery – SSF) za koje se smatra da imaju manje negativan utjecaj na riblje zajednice i okoliš te doprinose opstanku otočnih i priobalnih zajednica.

Ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus) pod posebnim je režimom i nadzorom međunarodne organizacije za zaštitu stoka tune. Radi zaštite i očuvanja stoka propisane su državne kvote. U 2020. povećana je u RH državna kvota za izlov tune s 862,79 tona na 952,53 tone, čime se nastavlja trend povećanja kvote kao posljedica oporavka stoka plavoperajne tune i novih procjena ICCAT-a o stanju stoka.

U svrhu racionalnog gospodarenja i zaštite plavoperajne tune u RH, propisani su ribolovni kapaciteti u gospodarskom ribolovu, maksimalni uzgojni kapaciteti i ulazna količina divljih tuna na uzgajališta, vremenska ograničenja korištenja pojedinih alata, raspodjela državne kvote na negospodarski i gospodarski ribolov kao i pravila vezana uz prilov.

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/20

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/2

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcana riba u Zadarskoj županiji pretežno je mala plava riba. U 2018. godini 98 % ulovljene ribe odnosilo se na malu plavu ribu, tek 1 % na ulov bijele ribe, a preostalih 1 % činile su hrskavičnjače, velika plava riba, rakovi, školjkaši, glavonošci i ostali morski organizmi (spužve, morski crvi…).

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Ukupan ulov ribe u RH u 2018. godini iznosio je 69.622,03 tone. Udio ulova plovila čija je matična luka na području Zadarske županije u ukupnom ulovu iznosio je 44,56 %. Zabilježen je blagi pad u ukupnom ulovu ribe kako na državnoj, tako i na županijskoj razini. Razlozi navedenog opadanja mogli bi se kriti u negativnim trendovima stoka male plave ribe, a koji su kao posljedicu imali provedbu značajnih mjera regulacije ribolova od 2014. godine te pojavu lovostaja za plavu ribu. Zadarska županija, u odnosu na 2016. godinu, bilježi pad ulova od 2691 tonu.

Rast ulova zabilježen je pak kod bijele ribe, rakova i ostalih organizama u koje spadaju spužve, morski crvi, volci i koralji. Najveći ulov ribe u ribolovnim zonama Zadarske županije otpada na srdelu, inćun i šarun. Ulov srdele bilježi pad od 4049 tona, dok inćun bilježi rast od 2000 tona.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Primarni proizvod djelatnosti ribarstva (ribolova i uzgoja riba i drugih morskih organizama) ostvaruje se na moru, međutim značajan dio poslova koji također znače obavljanje djelatnosti ribarstva, ostvaruje se na kopnu. Ključnu vezu između poslova na moru i poslova na kopnu predstavljaju luke i/ili iskrcajna mjesta. Zbog velike razvedenosti obale i većeg broja naselja u priobalju i na otocima u Zadarskoj županiji, imamo i veliki broj iskrcajnih mjesta. Popis iskrcajnih mjesta utvrđen je Odlukom o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru iz 2020. godine, uzimajući pritom u obzir i članak 22. Uredbe Vijeća Europske unije br. 1967/2006 („Mediteranske uredbe“). Navedena Odluka utvrđuje popis iskrcajnih mjesta za sva plovila koja obavljaju gospodarski ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom, okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom, dredžama, plutajućim parangalima, potegačama i malim plivaricama. Također, Odlukom se utvrđuje popis iskrcajnih mjesta u područjima s posebnim režimom upravljanja – Jabučka kotlina i iskrcajna mjesta za vrste obuhvaćene višegodišnjim planovima upravljanja (plavoperajna tuna i iglun). Na području Zadarske županije određeno je 17 iskrcajnih mjesta od kojih je 12 na otocima. Plovila koja obavljaju ribolov ostalim ribolovnim alatima mogu iskrcavati u matičnim lukama.

U nekim iskrcajnim mjestima evidentirana je manja količina ulova, no treba imati u vidu da je koćarski ulov i ulov pasivnim alatima inače količinski manji od ulova plivaricom, ali je zato vrijednost ulova po kilogramu do deset puta veća. Iz tog razloga i mjesta s manjom iskrcanom količinom ulova treba primjereno vrednovati. S obzirom na osjetljivost ribe kao namirnice i ubrzanu degradaciju kvalitete, važno je osigurati neprekinuti hladni lanac (na temperaturama blizu temperature otapanja leda) i omogućiti brzi transport ulova s plovila do pogona za preradu ili prodaju. Za adekvatnu dostavu i iskrcaj ulova, posebice u ljetnom razdoblju, izuzetno je važno osigurati dostupnost i opremljenost iskrcajnih mjesta. Nije dovoljno proglasiti iskrcajno mjesto, nego je neophodno omogućiti ribarima nesmetan iskrcaj i pristup dostavnim vozilima tijekom cijele godine kako bi se u optimalnom vremenu obavio iskrcaj ulova. Iskrcajna mjesta ključna su i za provođenje kontrole i nadzora u ribolovu.

Obalna infrastruktura je osim za očuvanje tržišne vrijednosti prirodnih resursa, vrlo važna i kao privezište za brodove i brodice kada nisu aktivni te je važno osigurati izgradnju i obnovu ribarskih luka u mjestima koja se tradicionalno bave ovom djelatnošću, bez obzira na trenutni broj profesionalnih ribara. Pri tome treba imati u vidu i remontna brodogradilišta koja moraju biti smještena u obalnom pojasu, a o kojima prvenstveno ovisi sigurnost na moru, ali i kvaliteta proizvodnje u ribarstvu.

Iskrcajna mjesta, osim svoje nominalne i formalne uloge, imaju i praktičnu ulogu u unaprjeđenju, modernizaciji i konkurentnosti proizvoda iz ribolova i akvakulture. Davanje praktičnog značaja pojedinim iskrcajnim mjestima ima socijalnu, ekonomsku i kulturnu dimenziju. Funkcioniranje infrastrukture, posebice obalne, nužno je za ekonomičnost ribolova i uzgoja, odnosi se u velikom dijelu na gospodarsku održivost ruralnih područja i preduvjet su za očuvanje kulture tradicionalnog življenja u izvangradskim naseljima.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

U Zadarskoj županiji iskrca se 34,1 % ukupnog iskrcaja RH. Najveći iskrcaj ribe zabilježen je u Gaženici gdje se iskrca 12,33 % ribe, slijedi iskrcaj u Kalima – Vela Lamjana s udjelom od 9,8 % te Biograd na Moru s 4,22 %. Kao što je zabilježen smanjeni ulov ribe u 2018. godini, zabilježen je i manji broj iskrcane ribe u Zadarskoj županiji. Od 2014. godine do 2018. godine zabilježen je pad od 10.050 tona.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada ZADRA NOVA

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcaj plovila iz Zadarske županije iznosi 46,2 % ukupnog iskrcaja ribolovne flote u RH. Ovaj podatak je vrlo bitan jer plovila iz Zadarske županije ne moraju iskrcavati u matičnoj županiji već i u drugim županijama, a što ovisi o lokaciji ulova.

Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su prihvatljive konceptu održivog razvoja.

Na razini Republike Hrvatske u 2019. godini registrirano je ukupno 153 uzgajivača morske ribe, od čega 23 na području Zadarske županije. Ukupan broj uzgajališta u Republici Hrvatskoj je 411, a u Zadarskoj županiji nalazi se njih ukupno 60. Od ukupnog broja uzgajivača u županiji, najviše njih bavi se uzgojem školjkaša i bijele ribe, dok se uzgojem tune bave 3 uzgajivača od sveukupno 4 registrirana na državnoj razini (3 uzgajivača tuna ima sjedište u Zadarskoj županiji, ali jedan od njih ima uzgajalište na području Šibensko-kninske županije pa su zato 2 u tablici iz Registra dozvola). Na području županije nalazi se i jedno mrijestilište, odnosno jedan uzgajivač koji se bavi uzgojem riblje mlađi.

Dominantna bijela riba u hrvatskom sektoru uzgoja je brancin (Dicentrarchus labrax) i orada (Sparus aurata). S obzirom na specifične uvjete na istočnoj obali Jadrana, brancin je povoljnija vrsta za uzgoj i u usporedbi s oradom, uzgaja se gotovo dvostruko više. Plava riba tj. tuna (Thunnus thynnus) uzgaja se u plutajućim kavezima na poluzaštićenom i otvorenom području. Uzgoj se temelji na ulovu male divlje tune (8-10 kg) i njihova daljnjeg uzgoja dok ne dosegnu prodajnu veličinu (30 kg). Uzgoj školjkaša odnosi se na dagnje (Mytilus galoprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) koje se uzgajaju na „konopcima" pergolar u posebno kontroliranim područjima pod stalnim nadzorom.

Bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze u ruralnim područjima županije koja su postala nositeljima gospodarske grane ribolova i marikulture. Ta je činjenica značajna i kao generator zapošljavanja i samozapošljavanja u ruralnim dijelovima Zadarske županije, što je u skladu s hrvatskim prosjekom s obzirom na to da se u RH gotovo 70 % ribolova, uzgoja i prerade odvija u ruralnim područjima i na otocima gdje su drugi izvori zarade ograničeni.

Izvor: Registar dozvola u akvakulturi 2019.; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Zadarska županija je po proizvodnji i izvozu u sektoru marikulture najuspješnija županija na Jadranu, ali još uvijek postoje značajne mogućnosti za daljnji razvoj na tom području. Prednosti marikulture u Zadarskoj županiji su blizina najvećim tržištima (posebno talijanskom tržištu), čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana što je značajno za inozemna tržišta.

1. Prirodni resursi

Razvedenost obale i čist okoliš čine obalno područje Republike Hrvatske i Zadarske županije jedinstvenom lokacijom na cijelom mediteranskom području. Obala se sastoji od brojnih tehnološki korisnih i tihih zaljeva, uvala i kanala pogodnih za marikulturu. Postoji čitav niz mjesta prikladnih za različite vrste uzgoja morskih organizama. Klima i oceanografski uvjeti pogoduju brzoj i uspješnoj reprodukciji ribe i školjki. Obalno područje Zadarske županije još je uvijek nezagađeno i čisto, što je osnovni preduvjet za uzgoj.

Na kraju 2006. godine, Agencija za zaštitu okoliša u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita pokrenula je projekt implementacije mrežne aplikacije za unos, izdavanje i upravljanje pokazatelja stanja morskog okoliša – Bazu podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. Mrežna stranica sadrži brojne pokazatelje, među kojima je kvantitativna procjena o stanju okoliša u tranzicijskim, obalnim i otvorenim vodama i kvaliteta uzgoja morskih organizama i mora u kojem se uzgaja.

2. Postojeće iskustvo i stručnost

Hrvatska je često igrala ulogu pionira na području Mediterana, a posebno njezina marikultura u Zadarskoj županiji. To se još uvijek odražava na postojećim iskustvima i akumuliranom znanju kao i u obrazovanim, stručnim i znanstvenim kadrovima. Postojeće znanstvene institucije imaju iskustva i potpuno su sposobne pratiti i pomagati održivi razvoj ove djelatnosti.

3. Postojeća ponuda morskih organizama ne ispunjava uvjete tržišne potražnje

U zemljama s visokim dohotkom i u Republici Hrvatskoj dolazi do rastućeg trenda okretanja sve većeg broja ljudi zdravoj prehrani i vrlo nutritivnim prehrambenim namirnicama. U tome morski proizvodi igraju značajnu ulogu. Potrošnja mesa je smanjena, a riba se sve više uvodi u modernu prehranu. Istodobno, ponuda ulova je smanjena zbog pritiska na prirodne resurse, čime je imperativ stavljen na ribolov pod strožim i organiziranim kontrolama. Jasno je stoga da tržište marikulture stalno raste i postaje sve zahtjevnije. Danas potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi između osam i devet kilograma godišnje, a prosjek u Europskoj uniji je oko 20 kilograma.

4. Marikultura kao dodatni aspekt turizma

Zamah koji je trenutno zahvatio turistički sektor temelj je za nastavak otvaranja lokalnog tržišta. Rast u sektoru turizma u regiji pojačalo je potražnju za proizvodima marikulture. Marikultura je izuzetno kompatibilna s turizmom i ribarstvom, dvjema tradicionalnim aktivnostima u obalnom području.

5. Područja na raspolaganju za razvoj marikulture

Očekuje se smanjenje u ribolovu dok će proizvodnja marikulture porasti u Europi i u nekim drugim krajevima svijeta. Međutim, daljnji rast u Europskoj uniji te u sjevernoeuropskim zemljama najvjerojatnije će ometati prostorna ograničenja, natjecanja za izvore vode, krute mjere zaštite okoliša te razvoj tržišta i jeftinog uvoza iz neeuropskih zemalja. Za razliku od sjeverne Europe gdje je dostupnost obalnog područja jedan od glavnih limitirajućih čimbenika, Hrvatska ima značajne mogućnosti za razvoj uzgoja riba i školjkaša. Zadarska županija ima sve prirodne preduvjete i raspoložive lokacije za uzgajališta riba i školjaka koje su predviđene u prostornom planu.

Prerada ribe u Zadarskoj županiji počinje se razvijati početkom 20. stoljeća, a bila je temeljena na preradi srdele soljenjem i konzerviranjem, tj. proizvodnji ribljih konzervi. Od riboprerađivača na području Zadarske županije, neki od najznačajnijih su svakako Omega 3 iz mjesta Kali na Ugljanu, prva proizvođačka organizacija u ribarstvu na području čitave Republike Hrvatske, Mardešić d.o.o. iz mjesta Sali na Dugom otoku te Mišlov d.o.o. koji je u lipnju 2015. godine otvorio pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime je proširio svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva.

Važno je istaknuti izvozni potencijal djelatnosti ribolova i marikulture. Prema podacima HGK najveći izvoznici u 2018. godini bili su Cromaris d.d. (Zadar), Kali tuna d.o.o. (Kali), Jadran- tuna d.o.o. (Biograd na Moru), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Pelagos net farma d.o.o. (Zadar), Mišlov d.o.o. (Poličnik), Mardešić d.o.o. (Sali) i Noclerius d.o.o. (Gračac).

Dva su glavna zakona koja reguliraju sektor ribarstva: Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19) i Zakon o akvakulturi (NN 130/17, 111/18). U administrativnom smislu, Ministarstvo poljoprivrede (MP) nadležno je za pitanja ribarstva kako je navedeno u Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva RH. Ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede izravno zadužena za ova pitanja je Uprava ribarstva (UR). UR zadužena je za obavljanje svih administrativnih poslova u okviru morskog ribarstva (upravljanje flotom i resursima), slatkovodnog ribolova, akvakulture (morske i slatkovodne), mjera strukturne politike (kao upravljačko tijelo) i mjera tržišne politike te ribarske inspekcije. UR, osim središnjeg ureda u Zagrebu, ima i sedam područnih jedinica koje obavljaju tehničke i administrativne poslove iz segmenta morskog ribarstva. UR ima za cilj uspostavu sustava održivog upravljanja resursima i djelatnošću ribarstva u cjelini. U okviru Poljoprivredne savjetodavne službe ustrojen je Odjel za ribarstvo koji u djelokrugu svojih nadležnosti ima za cilj osigurati sponu između administracije i dionika u ribarstvu te im pružiti savjetodavnu ulogu. Dionici sektora udruženi su u komore, zadruge i udruge. Najznačajnije krovne institucije su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Glede udruživanja u zadruge, donesen je propis o posebnom priznavanju ribarskih zadruga kako bi se dionike sektora dodatno potaklo na udruživanje i osiguralo praćenje njihova rada i razvoja.

Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva

Baza je uspostavljena krajem 2007. u suradnji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita  i Agencije za zaštitu okoliša. Trenutno sadrži 48 pokazatelja od kojih je, ovisno o dostupnosti podataka, većina aktivnih te više od 40.000 pojedinačnih podataka mjerenja (tzv. sirovi podaci).  
Baza omogućuje pristup i pregled pokazatelja te pristup sirovim podacima koji opisuju stanje morskog okoliša: hranjive tvari u morskoj vodi (nitrati, nitriti, fosfati, silikati), podaci o eutrofikaciji (koncentraciji klorofila, prozirnosti, opasnim tvarima u morskim organizmima i sedimentu (cink, kadmij, bakar, olovo, lindan PCB, DDT), podacima vezanim uz ribarstvo (komercijalne vrste i izlov po godinama, podaci o ribarskoj floti, područja ribolova i dr.) te podaci o marikulturi (kakvoća uzgajanih školjkaša i dr.). Baza daje georeferencirani prikaz postaja s osnovnim informacijama o njima te pripadajućim izmjerenim vrijednostima pojedinog pokazatelja.
Izvor podataka su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora iz Rovinja i Hrvatske vode. Uspostavom ove baze omogućen je zajednički, mrežni rad stručnjaka i znanstvenika iz ovih institucija i djelatnika Agencije na prikupljanju, obradi i prezentiranju podataka o morskom okolišu zainteresiranoj javnosti.
Daljnjim proširivanjem ove baze u smislu umrežavanja drugih institucija koje prate stanje morskog okoliša, baza će se puniti relevantnim podacima i pokazateljima (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva) te podacima o onečišćenju mora uslijed pomorskog prometa (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture) kao i drugim podacima važnim za praćenje stanja i pritisaka na morski okoliš.  

(ulaz u bazu: http://baltazar.izor.hr/azopub/bindex)

Izvor: HGK, ŽK-Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Promatrajući stavke bilance u ovoj djelatnosti vidljivo je povećanje ukupne aktive za 11 %, stavke kapital i rezerve za 11 %, smanjenje stavke dugoročnih obveza za 16 % i povećanje kratkoročnih obveza za 22 %. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti povećan je za 8 %. Svakako se može pozitivnim ocijeniti povećanje ukupne aktive, kapitala, broja zaposlenih kao i smanjenje dugoročnih obveza.

Pregledom stavki računa dobiti i gubitka djelatnosti A 03, vidljiv je porast stavke troškova osoblja (17 %) i neto plaće i nadnice (16 %) te rast ukupnog prihoda za 20 %. Posebno je uočljiv porast dobiti razdoblja za 28 %, dok je gubitak prepolovljen (smanjenje 48 %). Porast broja zaposlenih iznosi 8 %.

U listopadu 2008. osnovan je Klaster "Marikultura" koji okuplja uzgajivače bijele ribe (brancin, orada i arbun), uzgajivače tune i uzgajivače školjaka (kamenice i dagnje). Klaster trenutno čini 80-ak pravnih subjekata s ukupno više od 800 zaposlenika. Ova organizacija godišnje proizvodi više od 90 % ukupne proizvodnje cjelokupne hrvatske marikulture. Članovi klastera godišnje proizvedu preko 4000 tona tune, 6000 tona bijele ribe i 3000 tona školjaka te 20 milijuna komada riblje mlađi. Kada je pokrenuta inicijativa za osnivanje klastera od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i Hrvatske gospodarske komore i Obrtničke komore, uključili su se i predstavnici strukovnih udruga u pomorskom sektoru. Kroz zajedničke aktivnosti klastera, članovi u suradnji s komorama, stručnim udrugama i znanstvenoistraživačkim centrom, obavljaju djelatnosti s ciljem jačanja izvozne konkurentnosti: razvoj novih proizvoda i proizvodna raznolikost, ostvarivanje tehničke kompatibilnosti, zajedničke izvozne strategije i ulazak na strana tržišta, obrazovanje i osposobljavanje te druge marketinške aktivnosti.

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (FLAG – Fisheries LAG; LAGUR – LAG u ribarstvu) označava partnerstvo između nositelja ribarskog sektora i ostalih lokalnih dionika iz privatnog i javnog sektora s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture sa zadaćom izrade i provedbe zajedničke strategije za svoje područje. U cijeloj Hrvatskoj registrirano je 14 FLAG-ova od kojih su tri registrirana u Zadarskoj županiji.

FLAG-ovi koriste sredstva potpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo namijenjenih ribarstvenim i akvakulturnim područjima, a što je regulirano Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo u programskom razdoblju 2014.-2020.

• Ribarska zadruga Omega 3, Kali
• Ribarska zadruga Zadar, Zadar
• Braniteljsko-ribarska zadruga Dagnja, Zadar
• Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada, Vrgada
• Ribarska zadruga Rivanj, Rivanj

Cromaris d.d.

Cromaris je tvrtka posvećena uzgoju, prodaji i preradi bijele ribe s naglaskom na brancin i oradu.

Adresa:
Gaženička cesta 4b
23000 Zadar
E-mail: info@cromaris.hr
Web: www.cromaris.hr
Tel: +385 23/254-960
Fax: +385 23/250-883

Kali tuna d.o.o.

Tvrtka Kali tuna uzgaja atlantsku plavorepu tunu u mirnim vodama Jadranskog mora. Glavni proizvod tvrtke je kvalitetna sashimi tuna. Kali tuna nastoji proizvoditi i distribuirati zdrave plodove mora na ekonomičan, učinkovit i ekološki prihvatljiv način.

Adresa:
Put Vele Luke 70
23272 Kali
E-mail: kali-tuna@kali-tuna.hr
Web: www.kali-tuna.com
Tel: +385 (0)23 28 28 00
Fax: +385 (0)23 28 28 10

Jadran tuna d.o.o.

Od osnutka 1997. godine do danas Jadran tuna se razvija, prateći svjetske tehnološke i tržišne trendove. Većina njihovih proizvoda je kvalitetna tuna za japansko tržište (sushi i sashimi). Danas se flota sastoji od 13 ribarskih brodova, 2 tegljača, jednog broda-hladnjače i više pomoćnih brodova i čamaca za farmu i razne intervencije.

Adresa:
Vukovarska 86
23210 Biograd na Moru
E-mail: jadran.tuna@jadran-tuna.hr
Web: www.jadran-tuna.hr
Tel: +385 (0)23 385 355
Fax: +385 (0)23 385 359

Ribarska zadruga Omega 3

Ribarska zadruga „Omega 3“ – osnovana je 2008. godine u mjestu Kali na otoku Ugljanu. Primarna djelatnost RZ „Omega 3“ je ulov male plave ribe (srdela i inćuna). Ulov ribara članova RZ „Omega 3“ ima značajan udio u cjelokupnom hrvatskom ribolovu, a posebno u ribolovu s plivaricom srdelarom, gdje sudjeluju s preko 20 % u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe. Okuplja 16 zadrugara, te posjeduje flotu od 21 broda (21 plivarice).

Adresa:
Ulica svetog Lovre 64
23272 Kali
E-mail: info@rz-omega3.hr
Tel: +385 23 281 227
Komercijala: +385 23 686 406
Fax: +385 23 686 036

Pelagos net farma

Pelagos net farma d.o.o. osnovana je 2013. godine. Bavi se uzgojem tune i preradom sitne plave ribe. Pelagos net farma – pogon za preradu inćuna ima kapacitet od 1000 tona. Svježa sitna plava riba, ulovljena vlastitom flotom ili kooperativnim brodovima Pelagos net farma kooperantskih tvrtki, doprema se brodovima izravno u pogon gdje se zatim soli, marinira, filetira te zamrzava visokokvalitetnom Individual Quick Freezing (IQF) metodom.

Adresa:
Gaženička cesta 28B 
23000 Zadar
info@pelagos-net.hr
www.pelagos-net.hr
Tel: +385 23 638 291
Fax: +385 23 638 229

Mišlov d.o.o.

Tvrtka Mišlov d.o.o. osnovana je 2001. godine sa sjedištem u mjestu Kali, otok Ugljan. Glavna djelatnost tvrtke je ulov male plave ribe (srdele i inćuna). U lipnju 2015. tvrtka otvara pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime širi svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva. Proizvodnja obuhvaća mariniranje i soljenje inćuna i srdela te zamrzavanje suvremenom tehnologijom pojedinačnog zamrzavanja (IQF). 

Adresa:
Grabi 44
23241 Poličnik
E-mail: info@mislov.hr
Tel: +385 23 281 186
Fax: +385 23 281 454

Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić osnovana je 1905., a s proizvodnjom ribe započela je 1907. S obzirom na to da se tvornica nalazi u mjestu Sali na Dugom otoku, više od 100 godina glavni je izvor prihoda za lokalno stanovništvo i ono okolnih otoka. Danas tvornica proizvodi konzervirane ribe, uglavnom srdele, inćune, tunu i skušu.

Adresa:
Sali II 1
23281 Sali
Dugi otok, Hrvatska
E-mail: info@mardesic.hr
Tel: +385 23 377 029

Noclerius d.o.o.

Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki.

Adresa:
Hrvatskog proljeća 18
23440 Gračac
Tel: +385 23 775 065

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo propisuje mjere upravljanja i gospodarenja biološkim bogatstvima mora i slatkih voda; određivanje i kontrolu ribolovnog napora; određivanje granica između unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granica ribolovnih zona, propisuje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme u ribolovu, propisuje i uvjete za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama, uvjete za obavljanje ribolova i uvjete za priznavanje organizacija proizvođača u ribarstvu. Uprava ribarstva nadležna je za sve poslove ribarstva i njihovu administrativnu provedbu. Pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe ustrojena je unutar ministarstva Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Uprava je nadležna za poslove pružanja stručne podrške i informiranja korisnika na terenu, kao i za organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i osnovnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture. Uprava surađuje s udruženjima u ribarstvu, FLAG-ovima, udrugama, županijskim i lokalnim uredima i regionalnim agencijama.

Uprava ribarstva

Alexandera von Humboldta 4b
10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6443 185, 6443 181
E-mail: uprava.ribarstva@mps.hr
E-mail: eufondovi.ribarstvo@mps.hr
E-mail: rmc@mps.hr

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Služba za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike

Ivana Mažuranića 30
23000 Zadar
Tel: +385(0)23 309 822
E-mail: valentina.andric@mps.hr

Udruženje ribarstva

Udruženje ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori okuplja sve članove kojima je osnovna djelatnost uzgoj ribe, ulov i prerada. Vijeće Udruge bavi se pitanjima koja su zajednička za sve tvrtke na području ribarstva te predlaže mjere za rješavanje problema (stanje na tržištu, porezne i carinske politike, mjere za poboljšanje proizvodnje i sl.). Prijedlozi mjera redovito se dostavljaju nadležnim državnim tijelima. Postoje tri grupacije koje djeluju u okviru Vijeća Udruženja ribarstva: akvakultura, ribolov i prerada ribe.

Zoran Radan

Samostalni savjetnik/Poslovni tajnik Udruženja ribarstva

Tel: +385 1 4561 620
E-mail: zradan@hgk.hr

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori Zadar

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori u Zadru unutar HGK okuplja svoje članice, tvrtke čija je djelatnost uzgoj plave ribe i tune.

Cilj Strukovne skupine je unaprjeđenje rada i poslovanja, zastupanje njihovih interesa pred državnim tijelima i poticanje aktivnosti u promociji poduzeća na domaćem i stranom tržištu. Strukovna skupina također prati sva zakonska rješenja koja se odnose na ovu djelatnost.

Županijska komora Zadar

+385 23 211 747
+385 23 212 930
hgkzd@hgk.hr