Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Kao jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, koja podrazumijeva aktivnosti ribolova, marikulture (uzgoja riba, rakova, školjaka i algi), prerade riba i drugih morskih organizama, ribarstvo je jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Sektor ribarstva čine ribari i proizvođači, prerađivači i distributeri. Uređenje tržišta jedan je od segmenata zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te provedbu propisa EU-a, što je veliki izazov za trgovinu ribom i proizvodima ribarstva.

Obalno područje Zadarske županije, koje uključuje obalni pojas kopna, otoke te, zbog njihova broja i rasporeda, gotovo cijeli akvatorij županije, zasigurno je njezin najznačajniji razvojni resurs. Ribarstvo je tradicionalna djelatnost zadarske obale i otoka i izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Zadarska županija je poznati ribarski kraj čemu pogoduju njegova povoljna klimatska, geomorfološka i biološka obilježja. Početna proizvodnja (dohrana) tuna u Hrvatskoj pokrenuta je upravo u zadarskom akvatoriju zahvaljujući inicijativi kaljskih ribara, koji su tu tehnologiju prenijeli s Pacifika. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru. Prerađivački kapaciteti Mardešića, Omege 3, Mišlova, Cromarisa, Kali tune i Jadran tune zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. U navedenim tvornicama i pogonima proizvodi se konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržišta Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

U Republici Hrvatskoj ribolovno more obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more te se dijeli na 11 ribolovnih zona prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske („Narodne novine“ 5/11). Ribolovne zone podijeljene su na podzone.

Ribolovne zone i podzone u Republici Hrvatskoj

Unutrašnje ribolovne zone u Zadarskoj županiji su E i F unutar kojih su određene podzone E3, E4, E7 i F1. Karakteriziraju ih plitki kanali koji su pogodni za mrijest i rast ribljih vrsta. Podzone B2 i B3 dio su vanjske ribolovne zone B s većom dubinom koje omogućuju izlov važnih gospodarskih pelagijskih vrsta i u kojima veliki dio plivarica iz cijele Hrvatske obavlja ribolov.

Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su prihvatljive konceptu održivog razvoja.

Dominantna bijela riba u hrvatskom sektoru uzgoja je brancin (Dicentrarchus labrax) i orada (Sparus aurata). S obzirom na specifične uvjete na istočnoj obali Jadrana, brancin je povoljnija vrsta za uzgoj i u usporedbi s oradom, uzgaja se gotovo dvostruko više. Plava riba tj. tuna (Thunnus thynnus) uzgaja se u plutajućim kavezima na poluzaštićenom i otvorenom području. Uzgoj se temelji na ulovu male divlje tune (8-10 kg) i njihova daljnjeg uzgoja dok ne dosegnu prodajnu veličinu (30 kg). Uzgoj školjkaša odnosi se na dagnje (Mytilus galoprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) koje se uzgajaju na „konopcima" pergolar u posebno kontroliranim područjima pod stalnim nadzorom.

Bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze u ruralnim područjima županije koja su postala nositeljima gospodarske grane ribolova i marikulture. Ta je činjenica značajna i kao generator zapošljavanja i samozapošljavanja u ruralnim dijelovima Zadarske županije, što je u skladu s hrvatskim prosjekom s obzirom na to da se u RH gotovo 70 % ribolova, uzgoja i prerade odvija u ruralnim područjima i na otocima gdje su drugi izvori zarade ograničeni.

Razlozi za ulaganje u marikulturu Zadarske županije

Zadarska županija je po proizvodnji i izvozu u sektoru marikulture najuspješnija županija na Jadranu, ali još uvijek postoje značajne mogućnosti za daljnji razvoj na tom području. Prednosti marikulture u Zadarskoj županiji su blizina najvećim tržištima (posebno talijanskom tržištu), čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana što je značajno za inozemna tržišta.

1. Prirodni resursi

Razvedenost obale i čist okoliš čine obalno područje Republike Hrvatske i Zadarske županije jedinstvenom lokacijom na cijelom mediteranskom području. Obala se sastoji od brojnih tehnološki korisnih i tihih zaljeva, uvala i kanala pogodnih za marikulturu. Postoji čitav niz mjesta prikladnih za različite vrste uzgoja morskih organizama. Klima i oceanografski uvjeti pogoduju brzoj i uspješnoj reprodukciji ribe i školjki. Obalno područje Zadarske županije još je uvijek nezagađeno i čisto, što je osnovni preduvjet za uzgoj.

2. Postojeće iskustvo i stručnost

Hrvatska je često igrala ulogu pionira na području Mediterana, a posebno njezina marikultura u Zadarskoj županiji. To se još uvijek odražava na postojećim iskustvima i akumuliranom znanju kao i u obrazovanim, stručnim i znanstvenim kadrovima. Postojeće znanstvene institucije imaju iskustva i potpuno su sposobne pratiti i pomagati održivi razvoj ove djelatnosti.

3. Postojeća ponuda morskih organizama ne ispunjava uvjete tržišne potražnje

U zemljama s visokim dohotkom i u Republici Hrvatskoj dolazi do rastućeg trenda okretanja sve većeg broja ljudi zdravoj prehrani i vrlo nutritivnim prehrambenim namirnicama. U tome morski proizvodi igraju značajnu ulogu. Potrošnja mesa je smanjena, a riba se sve više uvodi u modernu prehranu. Istodobno, ponuda ulova je smanjena zbog pritiska na prirodne resurse, čime je imperativ stavljen na ribolov pod strožim i organiziranim kontrolama. Jasno je stoga da tržište marikulture stalno raste i postaje sve zahtjevnije. Danas potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi između osam i devet kilograma godišnje, a prosjek u Europskoj uniji je oko 20 kilograma.

4. Marikultura kao dodatni aspekt turizma

Zamah koji je trenutno zahvatio turistički sektor temelj je za nastavak otvaranja lokalnog tržišta. Rast u sektoru turizma u regiji pojačalo je potražnju za proizvodima marikulture. Marikultura je izuzetno kompatibilna s turizmom i ribarstvom, dvjema tradicionalnim aktivnostima u obalnom području.

5. Područja na raspolaganju za razvoj marikulture

Očekuje se smanjenje u ribolovu dok će proizvodnja marikulture porasti u Europi i u nekim drugim krajevima svijeta. Međutim, daljnji rast u Europskoj uniji te u sjevernoeuropskim zemljama najvjerojatnije će ometati prostorna ograničenja, natjecanja za izvore vode, krute mjere zaštite okoliša te razvoj tržišta i jeftinog uvoza iz neeuropskih zemalja. Za razliku od sjeverne Europe gdje je dostupnost obalnog područja jedan od glavnih limitirajućih čimbenika, Hrvatska ima značajne mogućnosti za razvoj uzgoja riba i školjkaša. Zadarska županija ima sve prirodne preduvjete i raspoložive lokacije za uzgajališta riba i školjaka koje su predviđene u prostornom planu.

Prerada ribe u Zadarskoj županiji počinje se razvijati početkom 20. stoljeća, a bila je temeljena na preradi srdele soljenjem i konzerviranjem, tj. proizvodnji ribljih konzervi. Od riboprerađivača na području Zadarske županije, neki od najznačajnijih su svakako Omega 3 iz mjesta Kali na Ugljanu, prva proizvođačka organizacija u ribarstvu na području čitave Republike Hrvatske, Mardešić d.o.o. iz mjesta Sali na Dugom otoku te Mišlov d.o.o.

Važno je istaknuti izvozni potencijal djelatnosti ribolova i marikulture. Najveći izvoznici u su Cromaris d.d. (Zadar), Kali tuna d.o.o. (Kali), Jadran- tuna d.o.o. (Biograd na Moru), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Pelagos net farma d.o.o. (Zadar), Mišlov d.o.o. (Poličnik), Mardešić d.o.o. (Sali) i Noclerius d.o.o. (Gračac).

Zakonodavna baza, podrška i poticaji u ribarstvu i marikulturi

Dva su glavna zakona koja reguliraju sektor ribarstva: Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19, 30/23, 14/24) i Zakon o akvakulturi (NN 130/17, 111/18, 144/20, 30/23, 14/24). U administrativnom smislu, Ministarstvo poljoprivrede (MP) nadležno je za pitanja ribarstva kako je navedeno u Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva RH. Ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede izravno zadužena za ova pitanja je Uprava ribarstva (UR). UR zadužena je za obavljanje svih administrativnih poslova u okviru morskog ribarstva (upravljanje flotom i resursima), slatkovodnog ribolova, akvakulture (morske i slatkovodne), mjera strukturne politike (kao upravljačko tijelo) i mjera tržišne politike te ribarske inspekcije. UR, osim središnjeg ureda u Zagrebu, ima i sedam područnih jedinica koje obavljaju tehničke i administrativne poslove iz segmenta morskog ribarstva. UR ima za cilj uspostavu sustava održivog upravljanja resursima i djelatnošću ribarstva u cjelini. U okviru Poljoprivredne savjetodavne službe ustrojen je Odjel za ribarstvo koji u djelokrugu svojih nadležnosti ima za cilj osigurati sponu između administracije i dionika u ribarstvu te im pružiti savjetodavnu ulogu. Dionici sektora udruženi su u komore, zadruge i udruge. Najznačajnije krovne institucije su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Glede udruživanja u zadruge, donesen je propis o posebnom priznavanju ribarskih zadruga kako bi se dionike sektora dodatno potaklo na udruživanje i osiguralo praćenje njihova rada i razvoja.

Dva su glavna zakona koja reguliraju sektor ribarstva: Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19) i Zakon o akvakulturi (NN 130/17, 111/18). U administrativnom smislu, Ministarstvo poljoprivrede (MP) nadležno je za pitanja ribarstva kako je navedeno u Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva RH. Ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede izravno zadužena za ova pitanja je Uprava ribarstva (UR). UR zadužena je za obavljanje svih administrativnih poslova u okviru morskog ribarstva (upravljanje flotom i resursima), slatkovodnog ribolova, akvakulture (morske i slatkovodne), mjera strukturne politike (kao upravljačko tijelo) i mjera tržišne politike te ribarske inspekcije. UR, osim središnjeg ureda u Zagrebu, ima i sedam područnih jedinica koje obavljaju tehničke i administrativne poslove iz segmenta morskog ribarstva. UR ima za cilj uspostavu sustava održivog upravljanja resursima i djelatnošću ribarstva u cjelini. U okviru Poljoprivredne savjetodavne službe ustrojen je Odjel za ribarstvo koji u djelokrugu svojih nadležnosti ima za cilj osigurati sponu između administracije i dionika u ribarstvu te im pružiti savjetodavnu ulogu. Dionici sektora udruženi su u komore, zadruge i udruge. Najznačajnije krovne institucije su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Glede udruživanja u zadruge, donesen je propis o posebnom priznavanju ribarskih zadruga kako bi se dionike sektora dodatno potaklo na udruživanje i osiguralo praćenje njihova rada i razvoja.

Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva

Baza je uspostavljena krajem 2007. u suradnji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita  i Agencije za zaštitu okoliša. Trenutno sadrži 48 pokazatelja od kojih je, ovisno o dostupnosti podataka, većina aktivnih te više od 40.000 pojedinačnih podataka mjerenja (tzv. sirovi podaci).  
Baza omogućuje pristup i pregled pokazatelja te pristup sirovim podacima koji opisuju stanje morskog okoliša: hranjive tvari u morskoj vodi (nitrati, nitriti, fosfati, silikati), podaci o eutrofikaciji (koncentraciji klorofila, prozirnosti, opasnim tvarima u morskim organizmima i sedimentu (cink, kadmij, bakar, olovo, lindan PCB, DDT), podacima vezanim uz ribarstvo (komercijalne vrste i izlov po godinama, podaci o ribarskoj floti, područja ribolova i dr.) te podaci o marikulturi (kakvoća uzgajanih školjkaša i dr.). Baza daje georeferencirani prikaz postaja s osnovnim informacijama o njima te pripadajućim izmjerenim vrijednostima pojedinog pokazatelja.
Izvor podataka su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora iz Rovinja i Hrvatske vode. Uspostavom ove baze omogućen je zajednički, mrežni rad stručnjaka i znanstvenika iz ovih institucija i djelatnika Agencije na prikupljanju, obradi i prezentiranju podataka o morskom okolišu zainteresiranoj javnosti.
Daljnjim proširivanjem ove baze u smislu umrežavanja drugih institucija koje prate stanje morskog okoliša, baza će se puniti relevantnim podacima i pokazateljima (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva) te podacima o onečišćenju mora uslijed pomorskog prometa (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture) kao i drugim podacima važnim za praćenje stanja i pritisaka na morski okoliš.  

(ulaz u bazu: http://baltazar.izor.hr/azopub/bindex)

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (FLAG – Fisheries LAG; LAGUR – LAG u ribarstvu) označava partnerstvo između nositelja ribarskog sektora i ostalih lokalnih dionika iz privatnog i javnog sektora s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture sa zadaćom izrade i provedbe zajedničke strategije za svoje područje.  

• Ribarska zadruga Omega 3, Kali
• Ribarska zadruga Zadar, Zadar
• Braniteljsko-ribarska zadruga Dagnja, Zadar
• Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada, Vrgada
• Ribarska zadruga Rivanj, Rivanj

Cromaris d.d.

Cromaris je tvrtka posvećena uzgoju, prodaji i preradi bijele ribe s naglaskom na brancin i oradu.

Adresa:
Gaženička cesta 4b
23000 Zadar
E-mail: info@cromaris.hr
Web: www.cromaris.hr
Tel: +385 23/254-960
Fax: +385 23/250-883

Kali tuna d.o.o.

Tvrtka Kali tuna uzgaja atlantsku plavorepu tunu u mirnim vodama Jadranskog mora. Glavni proizvod tvrtke je kvalitetna sashimi tuna. Kali tuna nastoji proizvoditi i distribuirati zdrave plodove mora na ekonomičan, učinkovit i ekološki prihvatljiv način.

Adresa:
Put Vele Luke 70
23272 Kali
E-mail: kali-tuna@kali-tuna.hr
Web: www.kali-tuna.com
Tel: +385 (0)23 28 28 00
Fax: +385 (0)23 28 28 10

Jadran tuna d.o.o.

Od osnutka 1997. godine do danas Jadran tuna se razvija, prateći svjetske tehnološke i tržišne trendove. Većina njihovih proizvoda je kvalitetna tuna za japansko tržište (sushi i sashimi). Danas se flota sastoji od 13 ribarskih brodova, 2 tegljača, jednog broda-hladnjače i više pomoćnih brodova i čamaca za farmu i razne intervencije.

Adresa:
Vukovarska 86
23210 Biograd na Moru
E-mail: jadran.tuna@jadran-tuna.hr
Web: www.jadran-tuna.hr
Tel: +385 (0)23 385 355
Fax: +385 (0)23 385 359

Ribarska zadruga Omega 3

Ribarska zadruga „Omega 3“ – osnovana je 2008. godine u mjestu Kali na otoku Ugljanu. Primarna djelatnost RZ „Omega 3“ je ulov male plave ribe (srdela i inćuna). Ulov ribara članova RZ „Omega 3“ ima značajan udio u cjelokupnom hrvatskom ribolovu, a posebno u ribolovu s plivaricom srdelarom, gdje sudjeluju s preko 20 % u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe. Okuplja 16 zadrugara, te posjeduje flotu od 21 broda (21 plivarice).

Adresa:
Ulica svetog Lovre 64
23272 Kali
E-mail: info@rz-omega3.hr
Tel: +385 23 281 227
Komercijala: +385 23 686 406
Fax: +385 23 686 036

Pelagos net farma

Pelagos net farma d.o.o. osnovana je 2013. godine. Bavi se uzgojem tune i preradom sitne plave ribe. Pelagos net farma – pogon za preradu inćuna ima kapacitet od 1000 tona. Svježa sitna plava riba, ulovljena vlastitom flotom ili kooperativnim brodovima Pelagos net farma kooperantskih tvrtki, doprema se brodovima izravno u pogon gdje se zatim soli, marinira, filetira te zamrzava visokokvalitetnom Individual Quick Freezing (IQF) metodom.

Adresa:
Gaženička cesta 28B 
23000 Zadar
info@pelagos-net.hr
www.pelagos-net.hr
Tel: +385 23 638 291
Fax: +385 23 638 229

Mišlov d.o.o.

Tvrtka Mišlov d.o.o. osnovana je 2001. godine sa sjedištem u mjestu Kali, otok Ugljan. Glavna djelatnost tvrtke je ulov male plave ribe (srdele i inćuna). U lipnju 2015. tvrtka otvara pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime širi svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva. Proizvodnja obuhvaća mariniranje i soljenje inćuna i srdela te zamrzavanje suvremenom tehnologijom pojedinačnog zamrzavanja (IQF). 

Adresa:
Grabi 44
23241 Poličnik
E-mail: info@mislov.hr
Tel: +385 23 281 186
Fax: +385 23 281 454

Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić osnovana je 1905., a s proizvodnjom ribe započela je 1907. S obzirom na to da se tvornica nalazi u mjestu Sali na Dugom otoku, više od 100 godina glavni je izvor prihoda za lokalno stanovništvo i ono okolnih otoka. Danas tvornica proizvodi konzervirane ribe, uglavnom srdele, inćune, tunu i skušu.

Adresa:
Sali II 1
23281 Sali
Dugi otok, Hrvatska
E-mail: info@mardesic.hr
Tel: +385 23 377 029

Noclerius d.o.o.

Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki.

Adresa:
Hrvatskog proljeća 18
23440 Gračac
Tel: +385 23 775 065

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo propisuje mjere upravljanja i gospodarenja biološkim bogatstvima mora i slatkih voda; određivanje i kontrolu ribolovnog napora; određivanje granica između unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granica ribolovnih zona, propisuje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme u ribolovu, propisuje i uvjete za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama, uvjete za obavljanje ribolova i uvjete za priznavanje organizacija proizvođača u ribarstvu. Uprava ribarstva nadležna je za sve poslove ribarstva i njihovu administrativnu provedbu. Pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe ustrojena je unutar ministarstva Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Uprava je nadležna za poslove pružanja stručne podrške i informiranja korisnika na terenu, kao i za organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i osnovnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture. Uprava surađuje s udruženjima u ribarstvu, FLAG-ovima, udrugama, županijskim i lokalnim uredima i regionalnim agencijama.

Uprava ribarstva

Alexandera von Humboldta 4b
10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6443 185, 6443 181
E-mail: uprava.ribarstva@mps.hr
E-mail: eufondovi.ribarstvo@mps.hr
E-mail: rmc@mps.hr

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Služba za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike

Ivana Mažuranića 30
23000 Zadar
Tel: +385(0)23 309 822
E-mail: valentina.andric@mps.hr

Udruženje ribarstva

Udruženje ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori okuplja sve članove kojima je osnovna djelatnost uzgoj ribe, ulov i prerada. Vijeće Udruge bavi se pitanjima koja su zajednička za sve tvrtke na području ribarstva te predlaže mjere za rješavanje problema (stanje na tržištu, porezne i carinske politike, mjere za poboljšanje proizvodnje i sl.). Prijedlozi mjera redovito se dostavljaju nadležnim državnim tijelima. Postoje tri grupacije koje djeluju u okviru Vijeća Udruženja ribarstva: akvakultura, ribolov i prerada ribe.

Zoran Radan

Samostalni savjetnik/Poslovni tajnik Udruženja ribarstva

Tel: +385 1 4561 620
E-mail: zradan@hgk.hr

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori Zadar

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori u Zadru unutar HGK okuplja svoje članice, tvrtke čija je djelatnost uzgoj plave ribe i tune.

Cilj Strukovne skupine je unaprjeđenje rada i poslovanja, zastupanje njihovih interesa pred državnim tijelima i poticanje aktivnosti u promociji poduzeća na domaćem i stranom tržištu. Strukovna skupina također prati sva zakonska rješenja koja se odnose na ovu djelatnost.

Županijska komora Zadar

+385 23 211 747
+385 23 212 930
hgkzd@hgk.hr