Ribarstvo

Uvod

Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Kao jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, koja podrazumijeva aktivnosti ribolova, marikulture (uzgoja riba, rakova, školjaka i algi), prerade riba i drugih morskih organizama, ribarstvo je jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Sektor ribarstva čine ribari i proizvođači, prerađivači i distributeri. Uređenje tržišta jedan je od segmenata zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te provedbu propisa EU-a, što je veliki izazov za trgovinu ribom i proizvodima ribarstva.

Obalno područje Zadarske županije, koje uključuje obalni pojas kopna, otoke te, zbog njihova broja i rasporeda, gotovo cijeli akvatorij županije, zasigurno je njezin najznačajniji razvojni resurs. Ribarstvo je tradicionalna djelatnost zadarske obale i otoka i izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Zadarska županija je poznati ribarski kraj čemu pogoduju njegova povoljna klimatska, geomorfološka i biološka obilježja. Početna proizvodnja (dohrana) tuna u Hrvatskoj pokrenuta je upravo u zadarskom akvatoriju zahvaljujući inicijativi kaljskih ribara, koji su tu tehnologiju prenijeli s Pacifika. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru. Prerađivački kapaciteti Mardešića, Omege 3, Mišlova, Cromarisa, Kali tune i Jadran tune zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. U navedenim tvornicama i pogonima proizvodi se konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržišta Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inozemstvu, a o tome svjedoče i podaci o izvozu. Naime, u prvih osam mjeseci 2019., Hrvatska je izvezla svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo na razini ukupnog izvoza u 2018. koji je iznosio 33,9 milijuna eura (3.000 tona). Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).

Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodno tržište prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi", kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva.

Adresa: Put Murvice 14, Zadar
Telefon: +385 23 492 880
Fax: +385 23 492 881
E-pošta: zadra@zadra.hr