Zadarska je županija jedna od sedam primorskih županija u Republici Hrvatskoj i nalazi se u samom središtu hrvatskoga dijela obale Jadranskoga mora. Površinom jedna od većih hrvatskih županija - s 3.641,91 km2 kopna i 2.845 km2 akvatorija - zauzima 6,5 posto kopnenog dijela RH te čak 12,4 posto ukupne morske površine.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Zadarska županija broji 159.766 stanovnika što je 4,13 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Po administrativno-teritorijalnom ustrojstvu, Zadarska se županija sastoji od 28 općina i 6 gradova. Gospodarsko, administrativno i obrazovno središte Županije je Zadar, grad tritisućljetne povijesti, po veličini peti u Hrvatskoj i treći na obali hrvatskoga Jadrana.

Kroz Zadarsku županiju prolazi Jadranska turistička cesta i trasa autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik te željeznički pravac Zagreb – Knin – Split. Zahvaljujući vrlo povoljnom geoprometnom položaju i suvremenoj prometnoj infrastrukturi, od iznimnog je značenja za povezivanje ne samo regionalnih centara sjevernog i južnog dijela Hrvatske već i europskih središta.

Međunarodna zračna luka, spoj na autocestu, industrijska luka te željeznički kolodvor nalaze se na svega desetak kilometara međusobne udaljenosti, čineći tako jedinstvenu visokovrijednu kombinaciju elemenata prometne infrastrukture unutar šire regije. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, Zadarska se županija razvijala u svim gospodarskim područjima, a poglavito u turizmu, pomorskom prometu i marikulturi. Izgradnjom putničke i teretne luke Gaženica, uključivanjem Zadra u mrežu autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik te dodatnim ulaganjima u Zračnu luku Zadar, omogućen je brži i lakši pristup Zadarskoj županiji, čemu jasno svjedoči sve veći priljev turista, tranzita roba i teretnog prometa.

U strukturi gospodarstva Zadarske županije, prema ukupnom prihodu, dominiraju trgovina, prerađivačka industrija, turizam, ribarstvo i marikultura te brodarstvo. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije zauzimaju vrlo visoki udio na državnoj razini te stoga imaju posebnu vrijednost i značenje za cijelu zemlju. Primjerice, uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji, prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanih količina, čine čak 72 posto ukupne hrvatske marikulture. Brojne pogodne lokacije na obali i otocima omogućuju širenje ove djelatnosti bez opasnosti onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, no ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova. U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke koja s tvrtkom kćeri čini 38 posto nosivosti trgovačke flote u zemlji, a što snažno utječe na uspješnost cjelokupnog županijskoga gospodarstva i na životni standard pomoraca i njihovih obitelji.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i razvijenoj prometnoj infrastrukturi, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni smještajni kapacitet iznosi gotovo 170.000 kreveta, bez vezova u marinama.

Uz prehrambenu industriju temeljenu na sirovinama iz mora i Ravnih kotara, razvoj bilježi i prerađivačka industrija koja se oslanja na proizvodnju metalnih komponenti za automobilsku, prehrambenu i farmaceutsku industriju. Gospodarstvo Županije održava pozitivnu bilancu u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, a takva orijentacija naglašena je izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora.

Razvijena infrastruktura potiče ubrzani razvoj ovog područja, osobito grada Zadra, u važno prometno čvorište na granici EU-a i prekomorskog svijeta. Posljednje veliko ulaganje u luku Gaženica privuklo je koncesionara koji će osigurati da brodovima za kružna putovanja Zadar postane polazno-odlazna luka (homeport).

Županija pruža goleme mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede zahvaljujući Ravnim kotarima kao visoko kvalitetnoj i plodnoj prirodno-geografskoj cjelini koja čini oko 30 posto ukupnih obradivih površina južne Hrvatske. Uz plodno tlo, značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede imaju povoljna mediteranska klima, izdašni vodni resursi i zavidni ekološki uvjeti kao važan dio tradicionalnog nasljeđa i skrbi lokalnog stanovništva za zdrav i čist okoliš.

Nadalje, Zadarska županija ima ogroman potencijal za investicije u alternativne izvore energije, posebice u kontekstu strateškog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost te ulaganja u teretnu luku radi privlačenja tereta.

Zadarska županija jedna je od rijetkih koja bilježi pozitivna demografska kretanja i natprosječni kontinuirani rast zaposlenosti. Brojne dobro opremljene gospodarske zone na njezinu području nude povoljne mogućnosti za nove investicije i zapošljavanje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Zadarska je županija sredinom 2018. imala 168.153 stanovnika, od čega je broj aktivnog stanovništva iznosio 62.540. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih u Zadarskoj županiji u lipnju 2018. iznosio je 58.893, a nezaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 3.647. U isto vrijeme, broj aktivnih poduzetnika na području Zadarske županije iznosio je 4.755.

Prema izvješćima poduzetnika za 2018. godinu, prihodi od prodaje u inozemstvu (ukupan robni i nerobni izvoz) iznose 3,72 milijarde kuna ili 23,4 posto više nego u prethodnoj 2017. godini. Uz rast robnog izvoza od 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, 2018. godina zaključena je i pozitivnom bilancom robne razmjene.

Bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod u Zadarskoj županiji u 2017. godini iznosio je 1,665 milijardi eura, što pozicionira županiju na 8. mjesto u Hrvatskoj, po visini BDP-a.

U razdoblju između dvaju popisa stanovništva, od 2011. do 2021. godine, broj stanovnika Zadarske županije smanjio se za 6,03. Prema popisu stanovništva 2011. Zadarska županija imala je 170.017 stanovnika, dok je 2021. godine taj broj iznosio 159.766.

Zadar je i obrazovno središte regije. Današnje Sveučilište osnovano je 2002. godine kao nastavak višestoljetne sveučilišne i znanstvene tradicije koja seže od davne 1396. kada je u Zadru utemeljena dominikanska visokoškolska ustanova, što svrstava ovaj grad među 20 najstarijih sveučilišnih gradova Europe.

Sveučilište u Zadru nudi širok izbor studijskih programa na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, uz dva studija koja se izvode kao integrirani preddiplomski i diplomski studij.

U akademskoj godini 2019./2020. izvodi se 35 preddiplomskih sveučilišnih studija, 2 preddiplomska stručna studija, 44 diplomska sveučilišna studija, jedan integrirani preddiplomski i diplomski studij, jedan poslijediplomski specijalistički studij i 7 poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija.

Tablica 9: Srednje i visoko obrazovanje 2017./2018.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.

Tablica 10: Visoko obrazovanje 2017.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.

Tablica 11: Broj upisanih studenata i doktora znanosti na Sveučilištu u Zadru po akademskim godinama

Izvor: Sveučilište u Zadru

Za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine minimalna bruto plaća iznosi 3.750 kuna. Navedeni minimalni iznos bruto plaće odnosi se na puno radno vrijeme radnika, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Uredba o visini minimalne plaće objavljena je u Narodnim novinama broj 109/18.

Porezni sustav Republike Hrvatske čine:

1. Državni porezi
2. Županijski porezi
3. Gradski ili općinski porezi
4. Zajednički porezi
5. Porezi na dobitke od igara na sreću i naknade na priređivanje igara na sreću

Porez na dobit

Porez na dobit izračunava se po stopi od 10 posto ukoliko su u poreznome razdoblju ostvareni prihodi do 995.421,06 eura, ili 18 posto ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi veći od 995.421,06 eura.

Zapošljavanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o radu. Njegove odredbe jamče sigurnost i za poslodavca i zaposlenika. Odnosi poslodavca i zaposlenika mogu se regulirati kolektivnim ugovorima koje kao stranke potpisuju jedan ili više poslodavaca, s jedne, i jedan ili više sindikata, s druge strane.

Svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 zaposlenih, mora imati Pravilnik o radu kojim se detaljnije razrađuju pitanja obveza, prava i odgovornosti zaposlenika i poslodavca (npr. radno vrijeme, plaćeni dopust, dodaci na plaću, trajanje godišnjeg odmora, naknade plaće i druga pitanja).

Postoje dvije kategorije radnog vremena: puno radno vrijeme i nepuno radno vrijeme. Radno vrijeme može se skratiti ako se radnik ne može zaštititi od štetnih utjecaja unatoč korištenju zaštitne opreme. Radno vrijeme se skraćuje razmjerno negativnom utjecaju uzrokovane uvjetima rada koji utječu na zdravlje radnika i radne sposobnosti.

Puno tjedno radno vrijeme ne smije prijeći 40 sati. Ako radno vrijeme nije određeno zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, smatra se da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Prekovremeni sati pojedinog radnika ne smiju biti veći od 32 sata mjesečno ni veći od 180 sati godišnje. Na temelju Zakona o radu, najkraći godišnji odmor traje 20 radnih dana.

U Republici Hrvatskoj je u tijeku jedne kalendarske godine ukupno 14 neradnih dana i državnih praznika: Nova godina (1. siječnja), Sveta tri kralja (6. siječnja), Uskrs (datum nije fiksan), Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada (1. svibnja), Dan državnosti (30. svibnja), Tijelovo (datum nije fiksan), Dan antifašističke borbe (22. lipnja), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (5. kolovoza), Velika Gospa (15. kolovoza), Dan Svih svetih (1. studenoga), Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje (18. studenoga), Božić (25. prosinca) i Sveti Stjepan (26. prosinca).

Telekomunikacijska fiksna mreža u Hrvatskoj je potpuno digitalizirana te je ujedno i najmodernija u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Na tržištu telekomunikacija koje je potpuno liberalizirano, prisutan je velik broj operatera u fiksnoj i mobilnoj telefoniji te pružatelja internetskih usluga. Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija, te ostale mreže, zadovoljavaju postojeću potražnju korisnika.

Cjenik je dostupan na mrežnim stranicama operatera:
www.hrvatskitelekom.hr , www.iskon.hr , www.a1.hr , https://telemach.hr/ , www.tomato.com.hr , www.bonbon.hr

Naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu na području izvan Zagreba postavljena je na 1.350 kuna + PDV po MW.

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisana je obveza plaćanja vodnog doprinosa. Vodni doprinos plaća se na gradnju građevina, a obveznici su investitori u smislu propisa o gradnji. Visina vodnog doprinosa za proizvodne pogone propisana je, i to: od 1,88 do 9,53 kune po metru kubičnom, za poslovne prostorije od 15,98 do 53,18 kn/m³, za prometnice unutar pogona od 0,53 do 3,75 kn/m³.

INA u veleprodaji ili maloprodaji trenutno ima jedinstvene cijene naftnih derivata i rafinerijskog plina bez obzira na veličinu kupca. Svaki pojedinačni kupac treba proći proces ugovaranja kako bi mu se mogla isporučivati roba. Prilikom sklapanja ugovora komercijalni uvjeti za svakog pojedinačnog kupca posebno se ugovaraju.

Izvor: Agencija za promet nekretninama Sunčani dom d.o.o. Zadar – istraživanje

Luke Županijske lučke uprave Zadar