Turizam

Uvod

Zadarska županija nalazi se na području sjeverne Dalmacije te zaobalja Ravnih kotara, Bukovice, Pozrmanja i južne Like. Od kontinentalnog dijela Hrvatske odvojena je, ali ujedno i povezana visokim masivom Velebita. Zadarski arhipelag najrazvedeniji je na Jadranu, a čine ga ukupno 24 veća otoka (od kojih je samo 17 naseljeno) te oko 300 manjih otoka, otočića i hridi. 

Područje Zadarske županije kontinuirano je naseljeno još od prapovijesnoga razdoblja. Glavni čimbenik naseljavanja ovih prostora bilo je plodno područje Ravnih kotara sa zaobaljem Velebita i Like. Osim iznimno bogate kulturno-povijesne baštine, ovo je područje jedinstveno i po brojnim prirodnim ljepotama. Tako se na području ove županije smjestio dio Nacionalnog parka Paklenica (jedan dio je na području Ličko-senjske županije), zatim Cerovačke špilje, kanjon rijeke Zrmanje, Park prirode Vransko jezero u kojem se nalazi prekrasni ornitološki rezervat, Park prirode Telašćica, Tulove grede, čudnovati krški fenomen na Velebitu.

Administrativno središte županije, grad Zadar, čiji su bedemi od 2017. godine pod zaštitom UNESCO-a, prava je riznica kulturnih znamenitosti. Kao najpoznatija od njih, ističe se crkva sv. Donata iz 9. st., danas najpoznatija predromanička građevina na hrvatskoj obali. Izgrađena na ruševinama rimskog foruma, prvotno je bila posvećena Svetom Trojstvu, a od 15. stoljeća nosi ime zadarskog biskupa Donata. Veći dio arhitektonskih ukrasa u crkvi antičkog su podrijetla. Crkva već dugo nema sakralnu funkciju, a jedno je vrijeme u njoj bio smješten Arheološki muzej. Zahvaljujući vrhunskoj akustici interijera, u njoj se od 1961. godine održavaju Glazbene večeri u Svetom Donatu.

Stolna crkva sv. Stošije u Zadru najveća je katedrala na području Dalmacije. Građena je tijekom 12. i 13. stoljeća na mjestu starije ranokršćanske bazilike. U apsidi katedrale nalazi se mramorni sarkofag s relikvijama svete Stošije iz 9. stoljeća, a u kripti katedrale može se vidjeti oltar s reljefom svetice na lomači. Crkva sv. Marije pripada samostanu benediktinki koji je izgrađen u 11. stoljeću, razorenom u Drugom svjetskom ratu, a na tom je mjestu 1972. godine izgrađena dvokrilna zgrada za Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, poznatu kao „Zlato i srebro grada Zadra“. Jedan od četiri gradska zaštitnika i najomiljeniji gradski svetac je sveti Šime, čija crkva datira još iz 5. stoljeća, a tijekom svoje povijesti više je puta pregrađivana. U crkvi se može vidjeti škrinja s ostacima sveca koja počiva na rukama brončanih baroknih kipova anđela. Samostanska crkva svetog Krševana posebna je po mramornim kipovima svetaca zaštitnika grada: Stošije, Šimuna, Krševana i Zoila. Crkva svetog Frane najstarija je dalmatinska crkva građena u gotičkom stilu, a ima veliko povijesno značenje jer je u njoj 1358. godine sklopljen Zadarski mir, ugovor kojim su se Mlečani odrekli Dalmacije.

Tijekom prošlih stoljeća, kroz gradske bedeme probijena su mnoga vrata, kojih je prema nekim povjesničarima bilo čak tridesetak. Neka od njih su zazidana u razdobljima ratova, dok su neka srušena. U lučici Foša 1543. godine izgrađena su Kopnena vrata, remek-djelo renesansne arhitekture. Ukrašena su gradskim grbom, koji prikazuje svetog Krševana na konju, i grbom Mletačke Republike koji prikazuje monumentalnog lava svetog Marka. Istočno od njih nalazi se utvrda Forte iz 16. stoljeća, na kojoj je smješten najveći zadarski perivoj – Perivoj Vladimira Nazora. Neorenesansna Nova vrata izgrađena su za vrijeme talijanske vlasti nad Zadrom, a vode na Narodni trg i Široku ulicu (Kalelarga). Iz gradske luke prema gradskoj tržnici vode Vrata svetog Roka i Morska vrata, poznata pod imenom Vrata svetog Krševana u čijoj su blizini Vrata svetog Dimitrija. Neposredno uz Arsenal nalaze se Lančana vrata, koja predstavljaju najmanja gradska vrata, a povezuju gradsku luku s Arsenalom i Trgom tri bunara. Glavna gradska ulica je Široka ulica (Kalelarga), koja je vjerojatno nastala još u rimsko doba kada je bila uređena ulična mreža od nekoliko većih uzdužnih ulica i većeg broja poprečnih koje su grad dijelile u pravokutne insule sa stambenim kućama. Za lokalnu sredinu, Kalelarga je puno više od središnje gradske ulice, ona je kultni prostor i jedan od najupečatljivijih simbola Zadra.

Od ostalih znamenitosti u centru grada treba istaknuti Palaču Grisogono Vovo, Kneževu i Providurovu palaču, Palače Nassis i Petrizio te Palaču Cedulin. U Zadru se nalazi i Muzej antičkog stakla s jedinstvenom zbirkom od 2000 različitih staklenih predmeta iz doba antike. 

Zadarska riva uređena je šetnica koja pruža nezaboravan pogled na Zadarski kanal i otoke Ugljan i Pašman. Posebne znamenitosti na rivi su Morske orgulje i Pozdrav Suncu, a zadarska riva pruža jedan od najljepših zalazaka Sunca na svijetu, što je 1964. potvrdio i slavni američki redatelj Alfred Hitchcock prilikom svog boravka u Zadru. U arhitekturi na zadarskoj rivi dominira zgrada Sveučilišta, građena početkom 20. stoljeća.

U blizini Zadra, na malenom otoku usred plitke lagune, povezan s kopnom dvama mostovima, nalazi se Nin, gradić uzbudljive i slavne prošlosti. Najstariji je hrvatski kraljevski grad nastao još prije 3000 godina. U staroj gradskoj jezgri može se vidjeti crkva Sv. Križa, najmanja katedrala na svijetu i najvrjedniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva. Jedan je od čuvenih ninskih simbola te jedini sakralni objekt koji je ostao netaknut od trenutka izgradnje do danas. Zasigurno najpoznatiji spomenik u Ninu je onaj biskupa Grgura Ninskog, velikog zagovornika staroslavenskog jezika i narodnog pisma.

Osim predivnih plaža, od kojih se posebno ističe Kraljičina plaža, grad se može pohvaliti ljekovitim blatom koje se koristi za liječenje različitih zdravstvenih tegoba, a koje se koristilo još u rimsko doba, o čemu svjedoče sačuvane tegule – okrugle cigle koje su u termama služile za prenošenje toplog zraka.

Osim ljekovitog blata kao prirodne blagodati, Nin je i čuvena oaza soli u kojoj se već 1500 godina, na tradicionalan i prirodno-ekološki način skuplja i proizvodi sol. U sklopu solane, koju godišnje posjeti od 70 000 do 100 000 posjetitelja, nalazi se Muzej soli gdje se, između ostalog, može kupiti poznati cvijet soli, autohtoni hrvatski slani proizvod. U blizini Nina, u polju Prahulje, smjestila se crkva sv. Nikole, jedan od najvažnijih simbola ninske povijesti. Prema predaji, u ovoj se crkvi krunilo sedam kraljeva, uz simbolični ritual: izabrani vladar dojahao bi do crkve i tu se predstavio narodu te zasjekao mačem na sve četiri strane svijeta.

Na poluotoku okruženom marinama i s predivnom rivom, smjestio se Biograd na Moru. Grad se prvi put spominje sredinom 10. stoljeća, dok je već u 11. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Biograd je relativno maleni grad, no posjetitelje oduševljava mnoštvom kršćanskih sakralnih građevina. Posebno se ističe župna crkva sv. Stošije iz 18. stoljeća.

Na spoju plodnih polja Ravnih kotara i škrtog krša Bukovice, smjestio se grad Benkovac. Grad i njegova okolica sve više privlače posjetitelje zbog prirodne, kulturno-povijesne, gastro i etno baštine koja pruža autentičan doživljaj prošlosti i sadašnjosti dalmatinskog zaleđa. Arheološko nalazište Asseria s ostacima liburnskih naselja te utvrda Kaštel Benković iz 15. stoljeća koja je služila za obranu od osmanskih prijetnji (uz pripadajući muzej), dragocjeni su kulturno-povijesni spomenici ovoga kraja. Neizostavni gospodarski i turistički sadržaj grada predstavlja i Benkovački sajam sa svojom stoljetnom tradicijom koji se održava svakog 10-og u mjesecu.

Adresa: Put Murvice 14, Zadar
Telefon: +385 23 492 880
Fax: +385 23 492 881
E-pošta: zadra@zadra.hr

zadra1

mingor

eu